Tema zašto se danas sve rjeđe javljamo na telefon posljednjih dana postala je jedna od najkomentiranijih na društvenim mrežama. Ono što je nekada bilo sasvim uobičajeno, danas kod mnogih ljudi izaziva trenutni osjećaj nelagode čim telefon zazvoni.
Sve više ljudi odlučuje da se ne javi odmah, već sačeka da poziv završi, a potom pošalje poruku poput: „Izvini, bio sam zauzet.“ Takvo ponašanje više nije izuzetak, već sve češći obrazac komunikacije. Prema komentarima korisnika društvenih mreža, čak i kada ih zovu poznate osobe, mnogi osjećaju određenu napetost jer se promijenio način na koji doživljavamo telefonske pozive.
Za mnoge, telefonski poziv danas više nije samo način komunikacije, već i izvor neizvjesnosti. Ne znamo ko zove, zbog čega zove, koliko će razgovor trajati niti kakvu reakciju očekuje. Upravo zbog te neizvjesnosti zvuk telefona kod mnogih izaziva više stresa nego obična tekstualna poruka.
Telefonski pozivi postali su društveni pritisak
Jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi sve manje vole telefonske pozive jeste činjenica da se oni ne uklapaju u današnje navike komunikacije. Poruke ostavljaju više prostora za razmišljanje, omogućavaju da pažljivo biramo riječi, odgodimo odgovor ili procijenimo ton razgovora. Telefonski poziv, s druge strane, zahtijeva da odmah prekinemo ono što radimo i trenutno odgovorimo.
Generacije koje su odrasle uz dopisivanje, emotikone i stikere navikle su na komunikaciju u kojoj imaju više kontrole. Zato telefonski poziv često doživljavaju kao iznenadan prekid i narušavanje ličnog prostora.
Drugi razlog je izbjegavanje neugodnih situacija. Kada se javite na poziv, ne znate šta vas očekuje. To može biti poslovni zahtjev, porodična obaveza, neugodna molba ili razgovor za koji u tom trenutku nemate ni vremena ni energije. Kod poruka uvijek postoji mogućnost da odgovor odgodite i pažljivo osmislite, dok telefonski razgovor traži trenutnu reakciju.
Zbog toga je sve prisutnije mišljenje da, ako se nešto može riješiti porukom, nema potrebe za telefonskim pozivom. Ta rečenica najbolje opisuje promjene u načinu na koji danas komuniciramo.
Treći važan razlog su neželjeni pozivi. Reklamne ponude, prodaja, prevare, krediti, osiguranja i razne marketinške kampanje učinili su da nepoznati brojevi više ne ulijevaju povjerenje. Kada zazvoni broj koji nije sačuvan u imeniku, prva pomisao mnogih više nije: „Ko me zove?“, nego: „Šta mi sada pokušavaju prodati?“
Zbog svega toga telefon se polako pretvara iz sredstva komunikacije u izvor dodatnog društvenog pritiska. To ne znači da ljudi ne žele kontakt s drugima, već da sve više žele razgovarati pod vlastitim uslovima – onda kada imaju dovoljno vremena, prostora i energije.
Možda je upravo to oklijevanje prije javljanja na telefon najbolji pokazatelj vremena u kojem živimo. U svijetu koji je stalno povezan i prepun obaveza, ljudi sve više nastoje sačuvati svoju privatnost, kontrolu nad vlastitim ritmom i barem kratki predah prije nego što odgovore na novi poziv.