U Njemačkoj je spremnost na vakcinisanje pala na minimum od početka epidemije. Kao glavni razlog se navodi strah od nuspojava. Vlada računa da je za pobjedu nad pandemijom potrebno da se vakcinišu dvije trećine stanovništva, piše DW.
Prva vakcina protiv korone koje se već masovno daje u zapadnim zemljama sačinili su njemački naučnici iz BioNTecha u Mainzu. U ponedeljak (21.12.) bi Evropska agencija za lijekove trebala odobriti tu vakcinu za cijelu Evropsku uniju, sama Njemačka planira početak vakcinacije već za 27. decembra.
Međutim, trenutno je manje od polovine Nijemaca spremno vakcinisati se.
U ispitivanju provedenom u drugoj sedmici decembra, samo 48 posto ljudi je reklo da će se vakcinisati, prenosi Monitoring koji su uspostavili Univerziteti u Erfurtu i Institut „Robert Koch". U toj anketi je 40 posto ljudi reklo da prvo namjerava pričekati s odlukom, a 11 posto u potpunosti odbija vakcinisanje.
U pitanju je drastičan pad spremnosti da se primi vakcina u odnosu na proljeće, kada je 79 posto Nijemaca u načelu bilo spremno vakcinisati se kada vakcina bude dostupna.
Oni koji su skeptični ili sasvim odbijaju vakcinisanje najčešće su kao razloge navodili da odvaguju prednosti i moguće rizike, kao i da ne vjeruju da su transparentno objavljene sve moguće nuspojave.
Ispitivanje agencije Forsa provedeno 15. i 16. decembra dalo je gotovo iste postotke kao spomenuta anketa. Hamburški Centar za zdravstvenu ekonomiju je prošlog mjeseca usporedio situaciju u evropskim zemljama i zaključio da se Njemačka kreće u prosjeku – svuda opada spremnost na vakcinaciju.
„Sada odluka postaje konkretnija“, kaže psiholog Philipp Schmidt sa Univerziteta u Erfurtu. „Kad ljudi govore o tome kako bi se ponašali u budućnosti, naginju da više ulaze u rizike nego kod sasvim konkretnih odluka“, rekao je on u intervjuu za Deutschlandfunk. Drugim riječima – pitanje o vakcinisanja sada je vrlo konkretno jer je vakcina tu.
Schmidt pak u prvi plan ističe „manjak informacija“, uvjeren da to potiče sumnje. „Ljudima bi trebalo pokazati da je velika moć vakcinisanja u tome što postoje činjenice koje pokazuju da je rizik od bolesti veći od rizika vakcinisanja.“
Ni mnogi ljekari ne žele vakcinu?
Rasprava se vodi i oko jedne druge ankete dva stručna udruženja zaposlenih u intenzivnoj njezi. Prema njoj, početkom decembra je 73 posto liječnika i svega 50 posto medicinskih sestara i njegovatelja reklo da bi se vakcinisalo. Pri tome 90 posto liječnika i 75 posto medicinskih sestara i tehničara vjeruje da će vakcinisanje biti važno za suzbijanje pandemije.
„Veoma me iznenađuje da spremnost medicinskog personala na vakcinisanje nije znatno viša i da postoji tolika suzdržanost“, rekao je Karl Lauterbach, stručnjak za zdravstvenu politiku njemačkih Socijaldemokrata.
On je ipak pretpostavio da su mnogi u anketi odgovarali negativno jer vjeruju da nisu u rizičnoj grupi pa da se ne moraju već sada vakcinisati, ili da su pak dovoljno sigurni zbog zaštitne opreme. Lauterbach je dodao da vakcinacija treba ostati dobrovoljna i za medicinski sektor.
Međutim, iako je vakcinisanje dobrovoljno, očekuje se da na početku potražnja bude znatno veća od dostupnog broja vakcina. Njemačka računa da će do kraja marta moći da imunizirati najviše pet miliona ljudi, a ministar zdravlja Jens Sphan je najavio da će se početi od staračkih domova.
Na zanimljiv način je do javnosti došla procjena službenog Berlina kakav odziv na vakcinisanje očekuje. Naime, na snimci koja prikazuje kancelarku Angelu Merkel kako je u srijedu išla na sjednicu Vlade, u njenoj ruci su se jasno vidjeli papiri koji možda nisu bili za javnost.
Tu se vidi da vlasti procjenjuju da će na kraju 69 posto ljudi biti spremno primiti vakcinu, ali da će najveća spremnost od 80 posto biti u posebno osjetljivim grupama. Tu se ubrajaju stariji od 70 godina, pacijenti stacionarno smješteni u bolnicama i domovima za njegu te medicinsko osoblje.
Za grupu djece do 12 godina na papiru je samo navedeno da ih ima 9,9 miliona, ali bez procjene koliko bi se njih vakcinisalo. „Zato se može pretpostaviti da Savezna Vlada ne očekuje da se ova grupa vakcina“, navodi list Die Welt.
Teška zima povećava spremnost na vakcinaciju?
Ako bi procjene vlasti bile tačne, Njemačkoj će trebati oko 90 miliona doza vakcina da se imunizira 46,16 miliona ljudi. Njemačka za sada ima ugovore ili predugovore za ukupno preko 300 miliona doza, ali nisu svi potencijalni proizvođači još prošli kliničke studije i ušli u masovnu proizvodnju.
Prema procjenama njemačkih naučnika, efikasno vakcinisanje 65-70 posto stanovnika bilo bi dovoljno da se pobijedi pandemija. Sve je više glasova koji traže opsežnu „kampanju za vakcinisanje“ kojom bi se građanima objasnile prednosti vakcine.
Kancelarka Merkel je prije nekoliko dana u njemačkom parlamentu Bundestagu ponovila da će vakcinisanje ostati dobrovoljno, ali je dodala: „Ima i ljudi koji se ne žele vakcinacisati. Ako bi to bilo preko 40, 50 ili 60 posto ljudi, onda ćemo još mnogo duže morati nositi maske jer nećemo postići imunitet krda.“
„Dobro je ako su ljudi skeptični prema, u ovom slučaju, vakcinaciji. To znači da propituju stvari i traže dokaze. Uz to naravno da iznose svoje brige i strahove, i njih treba uzeti ozbiljno“, kaže psiholog Schmidt. „Mi stručnjaci često pravimo grešku da, čim neko iznese bojazni, odmah mu pod nos stavimo činjenice. Kažemo: 'Ne, to nije tačno, pokazati ću ti studije.' Tada se sugovornik osjeća neshvaćeno.“
Schmidt umjesto toga predlaže da se shvate osjećanja sagovornika, da se pita što je čitao i zašto se boji vakcina. „Onda se mogu ponuditi znanstvene činjenice i iznijeti informacije. Možda će to prije dovesti do pristanka ljudi da se vakcinišu.“
Ministar zdravlja Spahn je krajem novembra rekao da očekuje porast spremnosti na vakcinaciju kada „ova teška korona-zima bude iza nas“.
U Njemačkoj se u decembru u vezu s koronom dovodi 9.801 smrtni slučaj. U cijelom novembru je ta brojka iznosila 5.796, u oktorbru 964, a u septembru 190. Zemlja je od prošle srijede u strogom lockdownu koji će trajati najmanje do 10. januara.
