Kada su se u automobilima pojavili ekrani osjetljivi na dodir, mnogi su s oduševljenjem pozdravili ovu inovaciju.
Iako su ti ekrani u početku bili namijenjeni prvenstveno navigaciji, s vremenom su se pretvorili u centralne upravljačke konzole, jer je sve više funkcija koje su vozači ranije kontrolirali pomoću tastera i prekidača premješteno na ekran.
Sada se čini da to možda i nije bilo najbolje rješenje i mnogi stručnjaci već pozivaju proizvođače da se „vrate tasterima“.
To se posebno odnosi na proizvođače električnih automobila.
Veći sigurnosni rizik od korištenja mobilnog telefona
Stručnjaci upozoravaju da dodirivanje ekrana u automobilu radi promjene muzike ili podešavanja grijanja može biti čak i rizičnije od korištenja mobilnog telefona tokom vožnje.
Kako navodi Daily Mail, istraživanja pokazuju da se reakcijsko vrijeme vozača pogoršava za više od 50 posto pri korištenju ekrana osjetljivog na dodir.
To ima još veći negativan uticaj na sigurnost nego slanje poruka ili telefoniranje mobilnim telefonom, što povećava vrijeme reakcije za 35, odnosno 46 posto.
Predugo skretanje pogleda s puta
Stručnjaci upozoravaju da korištenje ekrana osjetljivog na dodir izaziva sve tri glavne vrste ometanja u vožnji:
- vizuelno (skretanje pogleda s puta),
- manuelno (skidanje ruku s volana) i
- kognitivno (odvraćanje misli s vožnje).
Korištenje mobilnog telefona izaziva slična ometanja, ali interface ekrana često zahtijeva da vozač skrene pogled s puta na periode koji „često prevazilaze sigurne i prihvatljive granice“, rekao je dr Milad Hagani, stručnjak za sigurnost sa Univerziteta u Melburnu.
Poseban problem predstavljaju funkcije koje nisu „trenutne“, na primjer, ako je za uključivanje brisača potrebno prvo otvoriti meni, što dodatno produžava vrijeme tokom kojeg vozač gleda u ekran umjesto na put.
Istraživanje iz 2020. godine
Studija iz 2020. godine, koju je provela nezavisna saobraćajna organizacija TRL, testirala je vozače tokom obavljanja uobičajenih zadataka u vožnji na simuliranim autoputevima.
Vozačima su bila dostupna dva sistema: Android Auto i Apple CarPlay.
Testiranja su provedena u tri vozačke sesije:
- kontrolna sesija (bez korištenja sistema),
- sesija s glasovnim upravljanjem (isključivo glasovne komande) i
- sesija s upravljanjem putem ekrana (isključivo dodirivanje ekrana).
Mjerena su reakcijska vremena pri kočenju, zadržavanje trake, brzina, sigurnosni razmak i smjer pogleda.
Istraživači su otkrili da su vozači koji su koristili ekran osjetljiv na dodir imali znatno duža vremena reakcije u poređenju s kontrolnom grupom ili grupom koja je koristila glasovno upravljanje.
Zadržavanje trake i ukupni kvalitet vožnje također su se pogoršali kod vozača koji su koristili ekran.
To je naročito važno pri vožnji većim brzinama, poput vožnje autoputem, jer i mala razlika u vremenu nepažnje može značiti prelazak velike udaljenosti.
Ekrani oduzimaju mišićnu memoriju
Ručne kontrole znatno su manje ometajuće jer su mnogo lakše za korištenje, kaže dr Hagani.
„Istina je da zahtijevaju da vozač skloni ruke s volana, ali mu omogućavaju da zadrži pogled na putu i ne zahtijevaju dug, neprekinut pogled. Vozači mogu brzo naučiti i osloniti se na mišićnu memoriju potrebnu za korištenje tastera i prekidača“, objašnjava dr Hagani, „ali ekrani vozaču oduzimaju tu korisnu mogućnost.“
Dr Hagani ne osporava korisnost ekrana u automobilima, ali samo za funkcije koje nije potrebno podešavati dodirom tokom vožnje.
„Za obavljanje ključnih funkcija u automobilima trebali bi postojati fizički tasteri“, kaže on.
Prema njegovim riječima, to uključuje upravljanje temperaturom, brisačima vjetrobrana ili jačinom zvuka radija, odnosno funkcije koje se često podešavaju tokom vožnje.
Te funkcije moraju biti dostupne tako da ih vozač može koristiti bez skretanja pogleda s puta.
„Čak i ako su uključene u meni na ekranu, vozači bi trebali imati mogućnost da ih koriste i pomoću tastera i prekidača“, zaključuje dr Hagani.