Djeca su znatno viša u odnosu na period od prije desetak godina, a stopala su im duža, što je posebno uočljivo kod djevojčica jer počinju da nose brojeve veće od 40.
Pedijatar Milan Leković za B92.net objašnjava da nije čudno što djevojčice nose tako veliki broj, jer se ta granica "pomjerila", a u cijelom tom procesu je ključan jedan faktor.
Rast je veoma složen proces koji se odvija pod uticajem brojnih genetskih činilaca i niza faktora iz okoline, a optimalni rast djeteta je jedan od najpouzdanijih pokazatelja dobrog zdravstvenog stanja djeteta, odgovarajuće ishrane i povoljnog psihoemocionalnog okruženja.
Od rođenja do kraja adolescencije, rast se može podijeliti u tri faze, koje se nadovezuju jedna na drugu, što kasnije utiče na brzinu rasta.
U razgovoru za B92.net pedijatar Milan Leković je ukazao na to da je čvrsta hrana odgovorna za brz rast kod djece, već u najranijem periodu života, te da je veoma važno, kako kaže, da se bebe doje majčinim mlijekom ili adaptiranim, kako u kasnijem uzrastu ne bi došlo do toga da nose brojeve od 40 pa nadalje i da imaju visinu koja nije primjerena za uzrast u kojem se nalaze.
"Taj trend postoji odavno, a problem može da nastane još kada je dete odojče, i to sve zbog čvrste hrane", navodi Leković.
On i dalje ističe značaj mlijeka.
"Oduvek sam se zalagao za to, da dete uzima majčino mleko ili adaptirano, jer to obezbeđuje optimistično sazrevanje, i naravno to hrani mozak, želudac, koštano-mišićni sistem, koji vremenom postaju sve znažniji, što je jako važno za normalno funkcionisanje", dodaje.
"Pravilna ishrana je važna"
"Sazrevanje je neophodno, dakle, da prirodnim putem organi sazre, a ako se hrane čvrstom hranom, poput piletine koja je puna horomna i slične hrane, to nije dobro, i u kasnijem uzrastu će postati vidljivo, kako po njihovom rastu, tako i po konstituciji", napominje.
To nadalje donosi nove probleme.
"Kasnije dolazi do gojaznosti, dermatitisa, bronhitisa, dijabetesa i drugih bolesti, ukoliko se sa četiri ili pet meseci krene sa čvrstom hranom", dodaje.
"Razumljivo je i to da su roditelji na poslu i da zbog obaveza ne mogu da se posvete deci u onoj meri u kojoj bi to želeli, tako da su ona u tom slučaju prepuštena sama sebi i tada jedu prerađevine, brzu hranu, viršle, paštete, što nije dobro", navodi.
"Naravno, ne može svaki roditelj, svakog dana detetu da priušti kvalitetno meso, ali sa druge strane, mora se voditi računa o ishrani, koja je ključna od najranijeg uzrasta, kao što sam napomenuo na početku", objašnjava.
"Hormonski disbalans"
Isto tako, kravlje mlijeko ne bi trebalo da se uvodi u ishranu prije godinu dana, kao ni jogurt, upozorava dr Leković.
"Isto tako, kada deca dođu do školskog uzrasta, ona jedu brzu hranu i onda dolazi do toga da preuranjeno započnu da rastu, ili ima i obrnutih situacija, kada sporije rastu, pa piju hormon rasta, koji može da izazove hormonski disbalans i slično", zaključuje.
Zanimljive činjenice
Prema istorijskim podacima, od 1896. do 1996, žene u Srbiji porasle su za 15,7 centimetra po čemu su na četvrtom mjestu na listi najviše poraslih u svijetu za 100 godina.
Za sto godina muškarci u Srbiji su porasli za 13,2 centimetra, po čemu su 17. u svijetu.
U kategoriji žena najviše su porasle žene iz Južne Koreje, za 20,1 centimetar, a od muškaraca Iranci sa 16,5 cm.
U prosjeku je mlada osoba danas viša za oko osam-devet centimetra nego prije sto godina.
Prosječna veličina stopala danas je za dva broja veća u odnosu na sedamdesete godine prošlog vijeka.
Sa 11 godina djevojčice su u prosjeku više za dva centimetra.
Napoleon I imao je oko 168 centimetra i u 18. vijeku, kada je prosječna visina muškarca bila 165 centimetra, važio je za visokog čovjeka.
Najviši čovjek na svijetu u istoriji bio je Amerikanac Robert Vodlou, koji je bio visok 2,72 metara, a nosio je cipele broj 70,5.
