Na putu za Evropsku uniju pred Bosnom i Hercegovinom je i dalje mnogo prepreka, a neke od njih podrazumijevaju usvajanje i provedbu zakonodavstva o sukobu interesa i zaštiti 'zviždača'. To je samo dio zakona koje trebamo usvojiti da bismo ispunili preporuke iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvu u EU, a konkretni zakoni se tiču jačanja prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući pranje novca i terorizma.
Sažeto i pojednostavljeno rečeno, u Bosni i Hercegovini za sada najbolje među provedbom ovih zakona 'pliva' Distrikt Brčko, ali u njemu se zakoni primjenjuju na mnogo manjem broju ljudi i mnogo manji broj ljudi traži zaštitu ili prijavljuje nepravilnosti nego u dva entiteta.
Kada je u pitanju državni nivo, Zakon o zaštiti zviždača datira iz 2012. godine i odnosi se samo na državne službenike. U RS Zakon datira od 2017. godine, ali svega nekoliko ljudi je unazad šest godina tražilo sudsku zaštiti radi prijavljivanja ilegalne aktivnosti unutar privatne, javne ili državne organizacije jer nisu dovoljno informisani o nadležnosti. U FBiH zakon ne postoji.
Slična je situacija i sa zakonima o sukobu interesa. U BiH se odnosi samo na državne funkcionere, u RS je sankcije gotovo nemoguće izreći, dok ni u ovom slučaju zakona u Federaciji nema, tačnije ima ga ali se ne primjenjuje, a Brčko se ponovo najbolje snalazi.
Šta su zviždači i zašto su bitni
Po definiciji, zviždač je popularan naziv za prijavitelja nepravilnosti. To je osoba, obično zaposlenik, koja razotkriva informacije ili ilegalne aktivnosti unutar privatne, javne ili državne organizacije. Tačnije, upozorava na zloupotrebu ovlasti, kršenje zakona, te korupciju kod nadređenih ili moćnih pojedinaca.
"Suština postojanja Zakona o zaštiti zviždača jeste borba protiv kriminala i korupcije, u jednom sasvim posebnom i do sada kod nas slabo definisanom području", kaže za Raport zastupnica Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Miomirka Melank. "Zviždači su zapravo svjedoci korupcije od kojih se očekuje da o tome svjedoče kredibilnim dokazima", dodaje ona.
O tome zašto je donošenje oba zakona bitno Ivana Korajlić iz Transparency International u BiH kaže da je to pitanje ohrabrivanja građana i nuđenja minimuma sigurnosti da prijavljuju korupciju.
"Sve manje ljudi se upušta u tu borbu. Moraju postojati mehanizmi zaštite. Ono što nedostaje je zakon na nivou FBiH. Nedopustivo je da nekoliko puta se upućuje u proceduru. S te strane, mislim da bi Vlada FBiH trebala što prije to pokrenuti, ne samo zakon o zaštiti zviždača, nego i o sukobu interesa, on je možda još važniji", kaže nam Korajlić.
U izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu se ponavlja kako je važno usvojiti zakon o zaštiti zviždača i zakon o sukobu interesa u Federaciji, kao dio širih napora borbe protiv korupcije. Naglašava se da sankcije za korupciju nisu dovoljno učinkovite niti odvraćaju od same korupcije.
Budžetski novac je bolje zaštićen u onim zemljama u kojima su uspostavljeni efikasni mehanizmi zaštite prijavitelja korupcije.
Zakoni na nivou BiH
O tome koliko su ovi zakoni bitni više puta je govorio šef Delegacije Europske unije u BiH Johann Sattler, a u jednom od posljednjih istupa vezano za progres u sistemu vladavine prava, kazao je:
"Prvo, ono o čemu se diskutuje jako dugo, izmjene Zakona u VSTV-u, adekvatnije provjere integriteta onih koji obnašaju pravosudne funkcije. Druga stvar, Zakon o sukobu interesa, već godinama pregovaramo o tome. Krajnje je vrijeme da se usvoji. I treća stvar je zaštita zviždača. U svim evropskim zemljama ovo je od iznimne važnosti, dobar program za zaštitu tih ljudi. Sve tri ove stvari moraju da se dogode, mogu da se dogode i to brzo. Pozivamo one koji donose odluke da djeluju".
Pozivao je Sattler i poziva, ali nadležni se još ne odazivaju.
Aktuelni Zakon o zaštiti zviždača na nivou BiH, kako smo naveli, datira od prije 11 godina.
Na Prijedlogu izmjena zakona koji je prošle godine u augustu proslijeđen predsjedavajućem Predstavničkog doma Nebojši Radmanovići od strane Kluba poslanika Naša stranka - Nezavisni blok učestvovala je sadašnja predsjedavajuća Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Mirjana Marinković-Lepić.
"Transparency International zajedno s ACCOUNT mrežom primijetio je određene nedostatke u provođenju zakonskog rješenja kojeg trenutno imamo na snazi i pripremio zakonske dopune još 2017. godine kada su spominjane i pripremane izmjene i dopune navedenog Zakona. S obzirom na to da se od tada ništa nije uradilo na donošenju izmjena i dopuna Zakona, potrebno je 'oživjeti' te aktivnosti i ponovo pokrenuti raspravu o nedostacima postojećeg zakonskog okvira koje je vrlo dobro identifikovano u analizi 'Zakonodavstvo i praksa zaštite uzbunjivača BiH'", kazala nam je Marinković-Lepić.
Ipak, o ove izmjene se nikad nisu ni našle na dnevnom redu u Parlamentu BiH, a kako nam je rekla Melank, "trenutno su u toku konsultacije oko nekih izmjena u tom prijedlogu".
Nadležnost da zviždačima daje status zaštite na državnom nivou ima Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.
"Tragično je da se u 2022. godini Agenciji obratila samo jedna osoba sa zahtjevom da joj se dodjeli status zviždača, ali je i taj zahtjev odbijen zbog, po mišljenju Agencije, neispunjenosti uslova za dodjelu statusa uzbunjivača. Od 2014. do 2022. Agencija je zaprimila 33 prijave, a u 11 slučajeva je prijaviteljima dodijelila status zaštite, dok je recimo u Transparency International BiH samo u prvih pet mjeseci ove godine evidentirano 29 takvih prijava", kaže Miomirka Melank.
A, zašto se tako malo osoba odlučuje prijaviti korupciju možda leži u jednoj od anketa o korupciji o kojoj je jedne prilike govorio Johann Sattler.
"Jedan od najbitnijih zakjučaka ankete je da od 1.300 ispitanih građana 68 procenata nema nikakvo povjerenje u pravosuđe, na bilo kojem nivou. Ovo je vrlo jasna poruka", rekao je Sattler.
A, čak i kad dobiju status zaštićenog prijavitelja korupcije, kao u slučaju Emira Mešića - dobiju otkaz. On je 2018. godine prijavio korupciju u Upravi za indirektno oporezivanje, a njegova bitka da se vrati na posao traje do danas.
"Bez obzira na zakon, zaštićeni prijavitelji i dalje preživljavaju neželjene posljedice, a da Agencija ne koristi one nadležnosti koje ima na raspolaganju", kazala nam je Korajlić iz Transparencyja i dodala da je jedan od problema kako cijeniti 'dobru volju' prijavljivača te da je to "podložno različitim interpretacijama".
Kada je u pitanju državni Zakon o sukobu interesa, tu se stvari pomiču s mrtve tačke i radi se na donošenju novog Zakona.
O tome je za Raport govorio Davor Bunoza, državni ministar pravde, koji je učestvovao na izradi Nacrta zakona koji se trebao naći pred državnim ministrima na posljednjoj sjednici VM. Prilikom izrade ovog zakona, kako kaže, uzete su u obzir preporuke Evropske komisije kao i izvještaji za Bosnu i Hercegovinu, preporuke Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) i smjernice za rješavanje sukoba interesa u javnoj upravi.
"Donošenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od osam/14 prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti u oblasti vladavine prava, odnosno usvojiti i provesti zakonodavstvo o sukobu interesa", kaže nam Bunoza.
Dodaje da je Nacrt stavljen na dnevni red posljednje sjednice Vijeća ministara, ali da su svi zakoni sa te sjednice povučeni.
"Predviđeno je da na sjednici VM koja bi se trebala održati krajem osmog mjeseca se ovaj Zakon stavi na tačku dnevnog reda".
Pojašnjava nam koje su karakteristike novog Zakona.
"Jedna od osnovnih karakteristika Nacrta zakona predstavlja uklanjanje sumnje u političku neutralnost Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Umjesto parlamentaraca i rukovoditelja u instituciji BiH (njih 9), Komisija je sastavljena od 7 članova koji se imenuju na temelju kompetencija, ugleda i stručnosti. Za člana Komisije ne može biti imenovana osoba koja je nositelj javne funkcije, i koja je bila član političke stranke u posljednjih 5 godina.
Mandat članova Komisije traje pet godina i ne prati četverogodišnje mandate nositelja javnih funkcija.
Preventivna uloga Komisije na sprečavaju sukoba interesa uređena je čl. 8. i 9. Nacrta Zakona kojima je uređena dužnost nositelja javne funkcije na podnošenje ostavke, na svaku nespojivu i nedozvoljenu funkciju, u roku od 15 dana od dana preuzimanja javne funkcije. Komisija u ovoj situaciji prvo upozorava nositelja javne funkcije, odnosno nalaže prestanak obnašanja svake nespojive i nedozvoljene funkcije, a tek u slučaju da nositelj javne funkcije ne postupi po nalogu Komisije, pokreće postupak za utvrđivanje kršenja odredbi Zakona. Također, nositelj javne funkcije, sukladno odredbama čl.9. Zakona, je dužan da odmah po saznanju o mogućem sukobu interesa pismeno obavijesti Komisiju, koje je dužno da u roku od osam dana dostavi mišljenje o postojanju odnosno ne postojanju sukoba interesa".
Kaže da su dužnosti podnošenja izvještaja o finansijskom stanju i imovini nositelja javne funkcije i provjera navedenih podataka novine, "jer važećim Zakonom ova materija nije uopće uređena".
"Nacrtom Zakona su taksativno navedene odredbe o sadržini Izvještaja, ažuriranju Izvještaja, dopuni Izvještaja po zahtjevu Komisije, kao i obavezi obavještavanja Komisije o prestanku javne i funkcije, te dostavu Izvještaja nakon jedne godine od prestanka javne funkcije".
Osvrće se i na sankcije koje Komisija može izreći novim, a nije mogla starim Zakonom.
"Nacrtom Zakon je propisana opomena, te novčana kazna koju Komisija može izreći za kršenje odredaba Zakona, u iznosu od 1.000 do 20.000 KM. Navedene sankcije nisu predviđene važećim Zakonom. Važećim zakonom je uređena obustava isplate dijela neto plaće do 50% u trajanju do 12 mjeseci.
Inicijativa za razrješenje s dužnosti nositelja javne funkcije, sukladno odredbama nacrta Zakona moguća je, ako nositelj javne funkcije i nakon izricanja novčane kazne krši odredbe Zakona, glede nespojivosti i obnašanja druge funkcije ili drugog posla, nespojivosti glede privatnog poduzeća, korištenja javne funkcije u promicanju političkog subjekta, i zabranjenih aktivnosti nositelja javne funkcije.
Iz istih razloga, pored izrečene novčane kazne, a u ovisnosti od težine i posljedica povrede Zakona, Komisija može izabranog zvaničnika pozvati da podnese ostavku na javnu funkciju.
Obvezna primjena odredaba Zakona o upravnom postupku, kao i prethodna saglasnost Vijeća ministara BiH na sve podzakonske akte Komisije su također novine u odnosi na važeći Zakon, koje će doprinijeti da primjena Zakona bude doslijedna i učinkovita", kazao nam je Bunoza.
Ivana Korajlić ističe kako i BiH imamo entitetske, kantonalne, opštinske dužnosnike koji obavljaju različite funkcije, a ne postoji nikakav zakon koji bi ih mogao u tome spriječiti".
Federacija BiH najlošije stoji
Kada je u pitanju nivo Federacije, ne može se puno toga reći o ovim zakonima. Zakon o zaštiti zviždača ne postoji, dok se Zakon o sukobu interesa ne primjenjuje.
U Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, nakon nemilih događaja u Zavodu Pazarić, Sabina Ćudić iz Naše stranke uputila je Nacrta zakona o zaštiti uzbunjivača u parlamentarnu proceduru.
Na sjednici ovog Doma u januaru 2021. godine, Nacrt zakona nije dobio potrebnu većinu glasova. Na tome je do sada ostalo. Korajlić nam kaže da je i u tom Nacrtu, kao u Zakonu koji već postoji u RS, predviđena sudska zaštita prijavitelju, ali nažalost zakon godinama stoji u policama.
"Imajući u vidu da je Federacija Bosne i Hercegovine jedini nivo u BiH koji nije do sada zakonski zaštitio prijavitelje korupcije, građani Federacije BiH se nalaze u neravnopravnom položaju u odnosu na građane Republike Srpske, Brčko Distrikta i zaposlene u institucijama na državnom nivou", kaže nam Melank.
Ona je mišljenja da najbolji posao po ovom pitanju rade kantoni.
"U nedostatku konkretne zakonske regulative na državnom i entitetskom nivou u vezi prijava korupcije, najvažniji pomak je napravio Kanton Sarajevo sa možda pretjerano striktnim, ali ipak izuzetno efikasnim Zakonom o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo. I ovaj se Zakon prvenstveno odnosi na javne poslove i funkcije.
Važno je pomenuti da je djelokrug rada i nadležnosti Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo veoma širok i obuhvata stručne, operativne i administrativno tehničke poslove u vezi sa provođenjem Zakona o kontroli javnih nabavki koja podrazumijeva i kontrolu svrsishodnosti svih javnih nabavki koje provode ugovorni organi čiji je osnivač Kanton Sarajevo, zatim aktivnosti na prevenciji korupcije, kao i prikupljanju podataka i prijavljivanju nadležnima uočenih koruptivnih aktivnosti u Kantonu Sarajevo, i uspostavljanje, provođenje i kontrola sistema upravljanja kvalitetom u organima uprave i službama Kantona Sarajevo.
Na stranici KS možete naći i Obrazac Zahtjeva za dodjeljivanje statusa zaštićenog prijavitelja korupcije. Od početka ove godine bilo je 6 zahtjeva za dodjelu statusa zaštićenog prijavitelja korupcije, a odobreno ih je 5, do kraja juna 2023. godine. U tom periodu je bilo ukupno 330 prijava korupcije Uredu".
"Prijave zviždača su najefikasniji način da se korupcija uoči, procesuira i spriječi zbog čega je potrebno da institucije i zakonodavna tijela u FBiH hitno pokrenu proceduru donošenja zakona koji sadrže mjere podrške zviždačima, licima koje ukazuju na zloupotrebu pružajući im svu moguću zaštitu od odmazde, diskriminacije i nepravednog postupanja", dodaje Melank.
Kada je u pitanju regulisanje sukoba interesa, ni taj problem na nivou FBiH nije rješen.
"U FBiH zakon nemamo nikako. Tačnije, postoji zakon, ali tijelo za provedbu zakona ne postoji jer nisu donešene izmjene zakona koje bi odredile ko je nadležan. I tu smo napracvili nacrt, ali i on je povučen iz procedure. On je kvalitetan, predviđa nezavisno tijelo za provedbu. U međuvremenu su kantoni krenuli usvajati svoje zakone, to ako se nastavi napravit ćemo totalni haos. Dolazimo do toga da i tu Brčko ima najbolji Zakon", kaže nam Korajlić, dok Melank dodaje:
"Ne poštuje se i ne primjenjuje Zakon o sukobu interesa jer jedan broj političkih struktura smatra da zakon ne treba poštovati ako ne rade mehanizmi kažnjavanja.
Pokušaj da se formira parlamentarna komisija za odlučivanje o sukobu interesa nije uspio jer bi trebalo uključiti nezavisne osobe, za šta u trenutnom Poslovniku ne postoje uslovi. Zato je borba protiv korupcije u Federaciji na vrlo niskom nivou i u sudskim i tužilačkim organima.
Evidentno je potrebno brzo donijeti zakone iz oblasti korupcije, sukoba interesa i zaštite zviždača, a prema informacijama koje ja imam na tome su počeli da rade u Ministarstvu pravde FBiH".
RS pokušava legalizovati sukob interesa
U RS za razliku od Federacije postoji Zakon o zaštiti zviždača, koji ima i dobar pravni okvir, ali provedba je skoro nikakva.
"U RS je predviđen sudski model zaštite, to bi trebalo predstavljati solidan okvir. Ipak, nije bilo dovoljno primjera da se tražila sudska zaštita, prije svega zbog nepoznavanja građana o pravima kome da se obrate, na koji način i slično. Tu smo imali samo par ljudi od 2017. otkad je zakon na snazi da su tražili sudsku zaštitu", kaže Korajlić.
I zaista, u RS su od 2017. godine samo dvije osobe zatražile sudsku zaštitu zbog prijave nepravilnosti.
Zakon o sukobu interesa je ipak nešto drugačija priča.
"Toliko je loš zakon da i kad se utvrdi sukob interesa, nemoguće je izreći sankcije. Komisija proizvoljno tumači taj zakon. Uzak je krug lica na koje se odnosi i potpuno je neefikasan", kaže Korajlić.
U RS je problem taj što vlasti pokušavaju novim izmjenama Zakona o sprečavanju sukoba interesa potpuno legalizovati ovu pojavu i omogućiti javnim funkcionerima da budu na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta.
Transparency International u BiH uputio je komentare na Nacrt izmjena ovog zakona koji je utvrdilo Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS gdje se mijenja samo jedan član u kojem se omogućava izabranim zvaničnicima, nosiocima izvršnih funkcija i savjetnicima da obavljaju dodatne funkcije u udruženjima koja se finansiraju javnim novcem ako za to ne primaju naknadu.
Ono što je potpuni apsurd jeste da su izmjene ovog zakona čije unapređenje Evropska unija traži godinama, ekspresno upućene u proceduru kada se bivši predsjednik VSTS-a i savjetnik Predsjednika Republike Srpske Milan Tegeltija, našao u sukobu interesa. Ovaj zakon trenutno zabranjuje javnim funkcionerima i njihovim savjetnicima da budu na čelu bilo kojeg udruženja koja se finansira iz budžeta sa više od 100.000 KM.
Kako je Tegeltija nedavno imenovan na čelo FK Borac Banja Luka koji je po zvaničnim informacijama koje su dostavljene TI BIH-u, samo ove godine od Vlade RS dobio 2 miliona KM, jasno je da se nalazi u sukobu interesa zbog čega je TI BIH protiv njega i čelnika pet drugih fudbalskih klubova u BiH uputio prijave nadležnima.
Pravdajući se medijima Tegeltija je nedavno pojavu sukoba interesa kod finansiranja udruženja sveo na primanje plate izjavivši da za rad u klubu ne prima naknadu pa samim tim i ne postoje “dva interesa koja su u sukobu”. Odmah nakon iznošenja ovog tumačenja Ministarstvo je uputilo u proceduru izmjene ovog zakona u kojima se mijenja samo jedan član i od zabrane izuzimaju funkcioneri koji za rad u udruženju ne primaju naknadu.
Ovakva odredba osim što nije usklađena sa zakonima o sukobu interesa ni na jednom nivo u BiH, suprotna je i drugim odredbama ovog zakona koje definišu da privatni interes funkcionera uključuje bilo koju prednost za njega ili organizacije sa kojima je on imao ili ima poslovne, političke i druge veze.
RS ima najlošiji zakon u ovom segmentu jer se zabrane ne odnose na duple funkcije u brojnim udruženjima koja dobijaju manje od 100.000 KM godišnje dok se recimo u Brčko Distriktu zabrane odnose na sva udruženja koja primaju preko 10.000 KM.
Ono što je bitno jeste da se entitetski zakoni trebaju biti usklađeni sa državnim, pa je zbog toga više u fokusu EU donošenje kvalitetnog državnog zakona kojeg bi kasnije trebali pratiti entiteti.
Za sada smo, kako kaže Korajlić, napravili mješavinu svega "što samo zbunjuje građane".
Kako su ovi zakoni regulisani u Hrvatskoj i EU
Hrvatska je 2013. godine ušla u Evropsku uniju i posljednja je zemlja koja je dobila članstvo, ali tek 2019. godine je donijela Zakon o zviždačima. Prije donošenja ovog Zakona, zaštita prijavitelja nepravilnosti bila je djelimično regulisana u nekim drugim zakonima.
Ali, ovim se Zakonom prvi puta sistematizira i detaljno uređuje problematika vezana isključivo za prijavitelje nepravilnosti te ih se štiti od sankcija poslodavaca koje bi bile povezane s prijavom.
Za razliku Zakona koji mi imamo na državnom nivou, u Hrvatskoj se Zakon primjenjuje na sva tijela javne vlasti na centralnom i lokalnom nivou, na pravne osobe s javnim ovlastima, trgovačka društva u većinskom vlasništvu države ili lokalne jedinice te na sve poslodavce privatnog sektora.
Svaki poslodavac koji ima više od 50 zaposlenika dužan je imati interni kanal u kojem će biti povjerljiva osoba kojoj će se prijavljivati nepravilnost. Ona bi imala obavezu voditi postupak vezan za prijavu te zaštititi prijavitelja u okviru svojih ovlaštenja. Povjerljiva osoba dužna je djelovati zakonito i savjesno i čuvati identitet prijavitelja nepravilnosti.
Korajlić nam kaže da u BiH niko nema nikakvu evidenciju da li je neko interno prijavljivao nepravilnosti i da se taj mehanizam pokazao neefikasnim.
U Hrvatskoj, kad ne možete vjerovati da će povjerljiva osoba moći zaštititi identitet prijavitelja ili ako povjerljiva osoba nije imenovana, onda nepravilnost možete prijaviti pučkom pravobranitelju.
Sad dolazimo do dijela koji objašnjava ko je nadležan zaštititi zviždača u Hrvatskoj. Prijavitelj u Hrvatskoj ima pravo na sudsku zaštitu, naknadu štete i zaštitu identiteta.
Korajlić nam kaže da je Hrvatska samo jedna od zemalja iz EU koja nudi sudsku zaštitu ovakvim licima, ali da to nije jedini model koji se koristi u Evropi već da su primjeri 'šaroliki'.
Podsjetimo da u BiH istu zaštitu nudi Zakon u RS, ali Korajlić kaže da je od 2017. primjetno samo nekoliko osoba koje su tražile sudsku zaštitu jer, prije svega, takve osobe nisu upoznate o tim pravima. Isti modalitet trebao se koristiti i u FBiH, ali Zakon je još na čekanju.
Da se i u BiH ide u tom pravcu da se donesu zakoni slični kao u Hrvatskoj po ovom pitanju, najbolje pokazuje Nacrt zakona o zaštiti uzbunjivača koji je Sabina Ćudić iz Naše stranke uputila u parlamentarnu proceduru nakon slučaja u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić.
"U tom Nacrtu su se našle neke od preporuka Direktive o zaštiti prava zviždača koja je 2019. donijeta u EU, ali bi ga trebalo dodatno uskladiti sa iskustvima, stečevinama i preporukama evropskog prava. On se jeste jednim dijelom rukovodio odredbama sličnih zakona u regionu", rekla nam je Miomirka Melank.
Kada je u pitanju Zakon o sukobu interesa, u BiH se on također odnosi samo na državne službenike, dok se u Hrvatskoj obveznici ovog Zakona svrstavaju čak u 65 kategorija.
Izvještaj Evropske komisije o BiH za 2022. godinu
Ovaj Zakon se pominje i u izvještaju Evropske komisije o BiH za 2022. godinu.
"Parlament je također odbacio reforme u oblasti vladavine prava, uključujući i one koje se odnose na sukob interesa i integritet u pravosuđu, koje i dalje čekaju usvajanje do kojeg bi moglo doći nakon što Ministarstvo pravde BiH ponovno pokrene zakonodavnu proceduru", navodi se.
U izvještaju o BiH za prethodnu godinu, velika pažnja posvećena je upravo zakonima o kojima govorimo u ovom tekstu.
Kaže se da BiH u prethodnoj godini nije postigla napredak u sprečavanju i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
"Parlament je odbacio zakon o sukobu interesa. Politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjele da se iznesu s problemom široko rasprostranjene korupcije i aktivno su blokirale napredak, što je dovelo do dugotrajnog zastoja i sve većih znakova političke zarobljenosti. Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima vlasti povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno djelovati na rješavanju ove situacije. Iako je tokom izvještajnog perioda bilo nekih optužnica i presuda vezano za visoku korupciju, ukupni rezultati u oblasti prevencije i suzbijanja korupcije (uključujući onu na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog utjecaja", navodi se u izvještaju.
