Ljekari sve češće otkrivaju pojedine vrste malignih bolesti kod mladih ljudi, uključujući rak debelog crijeva, pluća, koštane srži i tijela materice. Novo istraživanje nudi moguće objašnjenje ovog zabrinjavajućeg trenda.
Njemački centar za istraživanje raka bilježi značajan porast učestalosti raka debelog crijeva među osobama starosti od 20 do 39 godina u Njemačkoj.
Sličan trend istraživači primjećuju i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su stope obolijevanja još više. Sve češće se kod mlađih osoba dijagnostikuju i druge vrste raka, među kojima su rak koštane srži i rak tijela materice.
Rak se tradicionalno smatra bolešću starije životne dobi. Prema podacima njemačkih organizacija koje pružaju pomoć oboljelima, prosječna starost u trenutku postavljanja dijagnoze kod muškaraca i žena iznosi 69 godina.
Ćelije raka nastaju kada dođe do promjena u određenim dijelovima genetskog materijala, a organizam više nije u stanju popraviti nastala oštećenja. Kako čovjek stari, prirodni mehanizmi popravke postaju sve manje efikasni.
Novo istraživanje provedeno u Sjedinjenim Američkim Državama otkrilo je povezanost koja bi mogla objasniti zašto sve više ljudi obolijeva od određenih vrsta raka prije 50. godine. Kod mlađih generacija primijećen je sve veći jaz između hronološke i biološke starosti.
Hronološka starost predstavlja broj godina koje su prošle od rođenja, dok biološka starost pokazuje koliko su procesi starenja u organizmu uznapredovali.
Različiti organi i tkiva mogu stariti različitom brzinom. To znači da jetra, mozak i srce iste osobe mogu imati različitu biološku starost, koja se može znatno razlikovati od stvarnog broja godina.
Istraživanje je prvi put povezalo rastuću razliku između hronološke i biološke starosti kod mlađih ljudi s ranijom pojavom raka.
Stručnjaci ipak upozoravaju da je riječ o istraživanju koje pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da ubrzano biološko starenje direktno uzrokuje rak. Ipak, rezultati pružaju uvjerljive pokazatelje, posebno zato što je već poznato da postoji veza između biološkog starenja i povećanog rizika od razvoja malignih bolesti.
Biološku starost nije moguće odrediti jednim jednostavnim testom. Potrebno je analizirati više različitih pokazatelja.
Koriste se epigenetski testovi kojima se mjere hemijske promjene na DNK, analize određenih vrijednosti u krvi i mjerenje dužine telomera, zaštitnih završetaka na krajevima hromozoma.
Primjenjuju se i fiziološki testovi kojima se procjenjuje funkcionisanje organa i organizma u cjelini, kao i testovi kognitivnih sposobnosti.
Autori novog istraživanja kombinovali su više takvih metoda i analizirali podatke više od 150.000 ljudi iz britanske biomedicinske baze UK Biobank.
Kod osoba rođenih između 1965. i 1974. godine utvrđena je znatno veća razlika između hronološke i biološke starosti nego kod ljudi rođenih između 1950. i 1954. godine.
Što su ispitanici bili mlađi, taj jaz bio je izraženiji
Dodatno istraživanje provedeno među više od 10.000 ljudi u SAD-u pokazalo je još veće razlike kod osoba rođenih između 1990. i 1999. godine u poređenju s generacijom rođenom između 1965. i 1969. godine.
Prema navodima autora istraživanja, osobe rođene devedesetih godina u Australiji, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama imaju najmanje četiri puta veći rizik od ranog razvoja raka debelog crijeva nego osobe rođene šezdesetih godina.
Ranije se smatralo da životne navike određuju između 75 i 90 posto biološke starosti. Stručnjaci danas procjenjuju da se na približno polovinu faktora može uticati, dok je druga polovina uglavnom određena genetikom.
Proces biološkog starenja moguće je usporiti redovnom fizičkom aktivnošću, uravnoteženom ishranom, kvalitetnim snom, izbjegavanjem droga i ograničavanjem konzumiranja alkohola.
Važnu ulogu imaju i društveni kontakti, koji mogu pozitivno uticati na fizičko i mentalno zdravlje.
Zašto mlađe generacije biološki stare brže od svojih roditelja, baka i djedova još nije potpuno jasno. Stručnjaci ipak navode nekoliko mogućih razloga.
Mladi ljudi danas češće razvijaju prekomjernu tjelesnu težinu već u djetinjstvu ili adolescenciji, a višak kilograma često zadržavaju tokom većeg dijela života.
Osim toga, mlađe generacije provode više vremena sjedeći i često imaju lošiji kvalitet sna zbog dugotrajnog korištenja mobitela, računara i drugih ekrana.
Stručnjaci smatraju da rezultati novog istraživanja pružaju važne naznake koje se uklapaju u postojeće pretpostavke o uzrocima sve ranije pojave malignih bolesti.
Posebno naglašavaju značaj zdravih životnih navika i pravovremenog reagovanja na promjene u organizmu.
Osobe koje se duže vrijeme ne osjećaju dobro ili primijete neobične simptome trebale bi se obratiti ljekaru i zatražiti pregled.
Polipi debelog crijeva, naprimjer, u početku su uglavnom bezopasni i često ne izazivaju simptome. Međutim, ako se ne otkriju i ne uklone na vrijeme, neki od njih mogu se razviti u maligni tumor.
Zbog toga je važno obraćati pažnju na signale tijela i ne zanemarivati dugotrajne tegobe.
Određivanje biološke starosti još nije dio rutinske medicinske prakse. Za sada se prvenstveno koristi u naučnim istraživanjima.
Ipak, stručnjaci smatraju da bi medicina u budućnosti mogla koristiti takva mjerenja za prevenciju raka i precizniju procjenu individualnog rizika.
Novo istraživanje zato se smatra važnim jer ukazuje na pravac kojim bi buduća istraživanja i preventivna medicina mogli krenuti.