Donald Trump je upozorio da je „veoma ozbiljan“ u namjeri da pripoji Grenland te nije isključio ni mogućnost upotrebe sile kako bi SAD preuzele ovu teritoriju.
Iako ovakva retorika nije nova u njegovim istupima, nakon dosad nezabilježene vojne operacije američke administracije u Venezueli prošlog vikenda, zabrinutost je dodatno porasla u ovom ogromnom području koje je pod upravom Danske.
U nastavku slijedi pregled razloga zbog kojih Trump želi Grenland, reakcija lokalnih i međunarodnih lidera, kao i mogućih posljedica takvog poteza, piše u svojoj anlizi Sky news.
Trump: SAD „treba“ Grenland zbog nacionalne sigurnosti
Grenland, smješten sjeveroistočno od Kanade, poluautonomna je teritorija Danske već stoljećima, ali Trump tvrdi da ga Sjedinjene Američke Države „moraju imati“.
Ostrvo se prostire preko Arktičkog kruga, između SAD, Rusije i Evrope, i ima svega oko 57.000 stanovnika. Upravo ta pozicija mu daje izuzetnu geopolitičku važnost, zbog čega je Amerika zainteresirana za Grenland već više od 150 godina.
Njegova lokacija čini ga ključnim dijelom američkog sistema balističke raketne odbrane, a na teritoriji Grenlanda već se nalazi velika američka vojna baza.
Ideja o preuzimanju Grenlanda nije nova – Trump je o tome govorio još tokom svog prvog mandata, kada je spominjao mogućnost kupovine. Od tada je dodatno pooštrio retoriku, naglašavajući da je Grenland važan za nacionalnu sigurnost SAD.
U razgovoru za NBC News ranije ovog mjeseca izjavio je: „Grenland nam treba zbog nacionalne sigurnosti, a to se odnosi i na Evropu. Treba nam odmah.“
Dodao je da je Grenland „od izuzetne važnosti za sigurnost Sjedinjenih Država, Evrope i drugih dijelova slobodnog svijeta“, te naglasio da nema jasan vremenski okvir za djelovanje, ali da je „krajnje ozbiljan“ u svojim namjerama.
Krajem decembra imenovao je guvernera Louisiane Jeffa Landryja za specijalnog izaslanika za Grenland, s ciljem da predvodi napore da teritorija postane dio SAD.
Ranije je ismijavao lokalne odbrambene kapacitete Grenlanda, tvrdeći da „jedne dodatne saonice s psima“ ne mogu parirati „ruskim i kineskim brodovima“ za koje je tvrdio da su prisutni u tom području.
Postoji li stvarna sigurnosna prijetnja?
Prema mišljenju brojnih stručnjaka, tvrdnje o prijetnji Rusije i Kine su pretjerane. Peter Viggo Jakobsen, vanredni profesor na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu, odbacio je Trumpove navode.
„Ne postoji nikakav hitan problem koji treba rješavati. Kineski i ruski brodovi o kojima Trump stalno govori plod su njegove mašte“, rekao je Jakobsen za Sky News, dodajući da Kina uopće nema ratne brodove ni podmornice na Arktiku, dok se ruske podmornice pojavljuju samo povremeno.
Prema njegovim riječima, Grenland trenutno nema vanjskih prijetnji – „osim one iz SAD“.
Jakobsen podsjeća da američka vojska već ima faktičku kontrolu nad Grenlandom još od Drugog svjetskog rata. Postojeći sporazumi s Danskom i Grenlandom omogućavaju SAD-u da proširi vojno prisustvo i uspostavi nove baze, uz obavezu konsultacija s vlastima u Nuuku i Kopenhagenu.
To, prema njegovom mišljenju, pokazuje da Trumpovi planovi nemaju veze s nacionalnom sigurnošću.
Bogatstvo prirodnih resursa
Pored strateške lokacije, Grenland raspolaže i ogromnim prirodnim bogatstvima. Na ostrvu se nalaze vrijedni rijetki minerali ključni za telekomunikacije, zatim uranij, milijarde barela neiskorištene nafte i velike zalihe prirodnog plina, koji su ranije bili teško dostupni, ali to sve manje postaju.
Budući da veliki dio tih minerala trenutno dolazi iz Kine, SAD i druge zemlje žele osigurati alternativne izvore bliže vlastitim granicama.
Jakobsen smatra da Trump želi potpunu kontrolu nad ovim resursima i da je to stvarni razlog za ideju aneksije. Povlači paralelu s američkom intervencijom u Venezueli, gdje su, prema njegovim riječima, ogromne zalihe nafte bile ključni motiv.
Trump je, međutim, negirao da su resursi faktor, tvrdeći da ga zanima isključivo nacionalna sigurnost.
Reakcije Danske i Evrope
Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je na katastrofalne posljedice ako bi SAD pokušale silom preuzeti Grenland.
„Ako Sjedinjene Države vojno napadnu drugu članicu NATO-a, tada sve prestaje – uključujući NATO i sigurnost koja postoji od kraja Drugog svjetskog rata“, rekla je za dansku televiziju TV2.
Podsjetila je da član 5 NATO saveza predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen umanjio je poređenja s Venezuelom, ističući da je Grenland demokratska zemlja.
„Ne razmišljamo o tome da bi se preuzimanje države moglo desiti preko noći. Ne možete porediti Grenland s Venezuelom“, poručio je.
Frederiksen je naglasila da Trumpove izjave treba shvatiti ozbiljno, ali je ponovila da Grenland ne želi postati dio SAD.
Zajedničkom izjavom evropskih lidera, uključujući Keira Starmera i Emmanuela Macrona, poručeno je: „Grenland pripada njegovim građanima. Samo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o pitanjima koja se tiču njihove budućnosti.“
Šta bi to značilo za NATO?
Vojni analitičari upozoravaju da bi nasilno preuzimanje Grenlanda ozbiljno narušilo, pa čak i uništilo kredibilitet NATO-a kao kolektivnog saveza.
Stručnjaci ističu da su druge članice NATO-a u velikoj mjeri zavisne od američke vojne moći, što Trumpu daje prostor da rizikuje bez straha od ozbiljnih posljedica.
„Trump se vjerovatno kladi da bi SAD mogle proći nekažnjeno u pokušaju arktičkog teritorijalnog širenja, jer ostatak NATO-a više treba Ameriku nego što Amerika treba njih“, zaključuju analitičari.