Međunarodni investicioni arbitražni postupak u pravnoj stvari tužilaca Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divvesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine (podatak o visini spora prema arbitražnim pravilima je povjerljiv i zabranjeno je njegovo iznošenje u javnost, te je obuhvaćen i stepenom tajnosti INTERNO)!
Ovo se navodi u izvještaju Pravobranilaštva BiH Parlamentarnoj skupštini BiH, tačnije Predstavničkom domu kada su u pitanju arbitražni postupci protiv BiH?!
Zaustaviti tekuće neprijateljske radnje
U izvještaju se navodi da je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine dana 27.10.2023. godine zaprimilo tužbu tužilaca Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal koji su svi državljani Indije, kao investitora u Global Ispat Koksnu Industriju doo Lukavac (GIKIL. d.o.o. Lukavac) u kojoj navode da je usljed niza povreda prema međunarodnom pravu, Bosna i Hercegovina prije svega dužna zaustaviti tekuće neprijateljske radnje i potpuno nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala.
"Ukupan gubitak tužilaca do dana podnošenja tužbe oni procjenjuju na najmanje 400 miliona USD, uz pravo na povrat kamate po stopi koja će se utvrditi, sve dok se ne izvrši potpuna i efektivna isplata, stoji u izvještaju.
Pravni osnov za pokretanje spora tužioci nalaze u odredbama Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija („Službeni glasnik BiH", broj: 04/07) u skladu sa arbitražnim pravilima Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo iz 1976. godine (u daljem tekstu „UNCITRAL pravila"), a u vezi sa ulaganjem tužilaca u preduzeće GIKIL d.o.o. Lukavac.
"Riječ je o međunarodnom investicionom sporu koji se odvija se pred ad hoc formiranim arbitražnim tribunalom sastavljenim od troje sudija i pripada kategoriji najsloženijih pravnih sporova. U okviru ranije utvrđenog procesnog kalendara, dostavljen je odgovor na tužbu i predmet se sada nalazi u fazi razmjene dokaza., tvrde pravobranioci.
Stepen tajnosti INTERNO
Ono što je sporno, sve troškove vezano za vođenje ovog postupka snosi Bosna i Hercegovina, "budući da Vlada Tuzlanskog kantona, kao ni Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na traženj Vijeća ministara BiH, nisu prihvatili da snose troškove postupka"
"Napominjemo da prema eksplicitnim odredbama Uslova imenovanja koja se primijenjuju u arbitražnom Postupku, sva dokumenta i dokazi iz Postupka su povjerljivi i zabranjeno je njihovo iznošenje u javnost. Obaveza povjerljivosti se odnosi na sva lica koja su uključena u Postupak. Također, ovaj predmet određen je stepenom tajnosti INTERNO, tvrdi se u izvještaju.
Vijeće ministara BiH izdvojilo je prošle godine tri miliona KM za vođenje ovog postupka. Ranije je izdvojeno 800.000 KM za vođenje arbitražnog postupka.
Podsjetimo, Pramod Mittal i drugi su početkom 2023. godine tužili državu Bosnu i Hercegovinu pozivajući se na ranije zaključeni Sporazum između BiH i Indije o unapređenju i zaštiti investicija. Radi se o aferi GIKIL u kojoj je Mittali bio većinski vlasnik ove kompanije, odnosno 51 posto, dok je Vlada TK preko svoje kompanije KHK držala preostalih 49 posto kapitala.
Mittal je faktički 'protjeran' iz kompanije. Protiv njega je pokrenut krivični postupak 2019. godine, a Uprava GIKIL-a nije dozvolila da imenuje svoju zamjenu na mjesto predsjednika Nadzornog odbora.
Uprava GIKIL-a, odnosno preostali bosanski članovi te krnje uprave, odlučili su 20. januara 2020. isključiti GSHL iz upravljanja, iako je Uprava niži organ od Nadzornog odbora.
Takvu odluku nikada nisu uspjeli registrovati. Mittal je zbog navodnih malverzacija odlučio tužiti državu BiH, o čemu smo detaljno već pisali.
Radi se poslovnoj drami koja ima elemente političke korupcije i manipulacije.
Naime, cijela priča počela je još 2014. godine kada je GIKIL-u stigao na naplatu ogroman dug od kompanije Stemcor, nakon što je Stemcor raskinuo ugovor s GIKIL-om u maju 2013. godine.
Ko je sve i kada potpisao
S obzirom da je Mittal kroz kompaniju GSHL vlasnik 51 posto GIKIL-a, a Vlada TK preko KHK vlasnik 49 posto, GSHL je tražio da se dug po tom procentu i otplati. Odnosno, tako je ugovor ove dvije kompanije i propisao.
No, Vladi TK, kojom tada (kao i sada) rukovodi SDA, to se naravno nije svidjelo.
Nakon što im je stigao zahtjev da njihove kompanija KHK mora i treba platiti 49 posto duga dobavljaču uglja, Vlada TK traži od svojih članova uprave GIKIL-a da redefiniraju upravljačke strukture. Preciznije - da se isključi GSHL.
Članovi Uprave GIKIL-a (bliski SDA) to su i uradili. U upravljačku strukturu se imenuje Sulejman Brkić (SDA) i to kao predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a, što je do tada bio Mittal.
GSHL se žali i sud uvažava žalbu te se poništava odluka Vlade TK i uprave KHK. Nakon što je Vlada TK odbila pokriti dug u iznosu od 49%, GHSL je 2015.pokrenuo arbitražu, a Vlada TK nije ispunila obaveze.
U cijeloj priči, Promod Mittal je na kraju završio u pritvoru, pod izgovorom da je oštetio firmu za preko 20 miliona KM.
Odredili mu mjere zabrane
Tri dana poslije toga, Mittal je uhapšen.
Kada su uhapsili Mittala i odredili mu mjere zabrane da radi bilo šta vezano za GIKIL, Vlada TK pokreće niz aktivnosti da putem svojih tadašnjih članova u upravi GIKIL-a ponovo isključi GSHL iz kompanije GIKIL te imenuje iste svoje članove Nadzornog odbora, od kojeg predsjednik Nadzornog odbora Abdel Đozić, koji je član izvršnog odbora SDA Lukavac, i Adbulah Zukić, također član SDA, a tadašnji savjetnik premijera TK, i iste članove uprave GIKIL-a koje je i planirala još 2016., a za sekretara kompanije Emir Junuzović, također član izvršnog odbora SDA Lukavac