Mikroplastika više nije samo u zraku, vodi i hrani, sada je naučnici prvi put povezuju i s ljudskim kostima. Novo istraživanje otkriva da sitne čestice plastike, manje od 5 milimetara, mogu prodrijeti duboko u koštano tkivo i narušiti zdravlje kostiju. Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo biti povezano s porastom osteoporoze i lomova kostiju širom svijeta.
Mikroplastika i nanoplastika već su otkrivene u ljudskom probavnom sistemu, posteljicama, reproduktivnim organima, pa čak i mozgu. No, novo pregledno istraživanje 62 studije pokazuje da te čestice dospijevaju i u koštano tkivo i koštanu srž.
„Značajan broj istraživanja sugerira da mikroplastika može prodrijeti duboko u koštano tkivo i potencijalno izazvati poremećaje u njegovom metabolizmu“, izjavio je Rodrigo Bueno de Oliveira, medicinski naučnik sa Univerziteta Campinas u Brazilu.
Studije na životinjama pokazale su da mikroplastika može usporiti rast kostiju, dok se u ljudskim uzorcima plastika u kostima najčešće pronalazila nakon ulaska u krvotok kroz hranu i piće.
Ona remeti rad osteoklasta, ćelija odgovornih za rast i obnovu kostiju. Posljedica toga su slabije kosti, sklonije deformacijama i lomovima.
„In vitro studije pokazale su da mikroplastika smanjuje vitalnost ćelija, ubrzava njihovo starenje, mijenja diferencijaciju i potiče upalne procese“, upozorava Bueno de Oliveira. „Ti učinci kod životinja završili su prekidom normalnog koštanog rasta, što je posebno zabrinjavajuće.“
Iako se rezultati iz životinjskih modela ne mogu direktno preslikati na ljude, stručnjaci upozoravaju da bi porast globalne osteoporoze mogao imati vezu s mikroplastikom. Osim starenja i konzumacije alkohola, sve češće se ističe i plastika kao „tihi rizik“ koji slabi kosti.
Uprkos sve većim dokazima, proizvodnja plastike i dalje raste. Svake godine proizvedemo više od 400 miliona metričkih tona plastike, što uzrokuje i 1,8 milijardi metričkih tona stakleničkih plinova. Time se ne povećava samo ekološko opterećenje, nego i rizik za ljudsko zdravlje.
Naučnici ističu da potpuna zaštita nije moguća, ali se rizik može ublažiti: filtriranjem pitke vode, izbjegavanjem plastičnih boca i posuda, te smanjenjem nošenja sintetičke odjeće.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Osteoporosis International, potvrđuje hitnu potrebu za većim ulaganjem u proučavanje posljedica mikroplastike na ljudski organizam.