Dok se ostatak svijeta bori s rekordnim toplotnim talasima, naučnici upozoravaju na paradoksalan scenario: globalno zagrijavanje bi moglo izazvati "duboko smrzavanje" na sjeveru našeg kontinenta.
Kao i veći dio Evrope, Island je 2025. godine zabilježio svoju najtopliju godinu u historiji, dok gasovi s efektom staklene bašte nastavljaju zagrijavati planetu. Prema podacima Islandskog meteorološkog zavoda, prosječna nacionalna temperatura prošle godine iznosila je 5,2°C, što je povećanje od 1,1°C u odnosu na prosjek iz perioda 1991–2020. i najviša vrijednost od kada se vrše mjerenja.
Međutim, uprkos rastu temperatura, naučnici su sve zabrinutiji da bi globalno zagrijavanje na kraju moglo imati potpuno suprotan efekat u sjevernoj Evropi.
Strah od naglog zahlađenja svodi se na Atlantsku meridionalnu preokretnu cirkulaciju (AMOC). Riječ je o složenom sistemu okeanskih struja koje cirkulišu vodom unutar Atlantika – donoseći toplu vodu na sjever i vraćajući hladnu vodu na jug.
Kako rastuće temperature ubrzavaju otapanje arktičkog leda i izazivaju slivanje ogromnih količina slatke vode s grenlandskog ledenog pokrivača u okean, tok ove struje mogao bi biti poremećen. Ukoliko se to dogodi, naučnici upozoravaju da bi u sjevernoj Evropi moglo nastupiti "moderno ledeno doba", bacajući zemlje poput Islanda u nove hladne ekstreme. AMOC je već doživio kolaps u prošlosti, prije posljednjeg ledenog doba koje se završilo prije oko 12.000 godina.
Upravo zato je u septembru 2025. godine Vijeće za nacionalnu sigurnost Islanda zvanično proglasilo potencijalni kolaps AMOC-a sigurnosnim rizikom.
Novi izvještaj, objavljen na stranici Nordijskog vijeća 5. februara, upozorava da bi kolaps AMOC-a mogao izazvati "ekstremne posljedice" u nordijskim zemljama. Klimatski modeli pokazuju da bi zimski ekstremi na Islandu mogli dostići temperature od čak -45°C. To bi moglo dovesti do toga da morski led opkoli zemlju prvi put još od doba Vikinga.
Hildigunnur Thorsteinsson, generalna direktorica Islandskog meteorološkog zavoda, bila je brutalno iskrena za Washington Post: "U tom trenutku, Island bi postao jedan džinovski glečer".
„AMOC je ključni dio klimatskog sistema za nordijsku regiju. Iako je budućnost ove struje neizvjesna, potencijal za njeno naglo slabljenje ili kolaps je rizik koji moramo shvatiti ozbiljno“, kaže Aleksi Nummelin, profesor istraživač na Finskom meteorološkom institutu.
Izvještaj poziva na "energične mjere ublažavanja" kako bi se postigla dekarbonizacija i ciljevi neto negativnih emisija. Upozorava se da što duže globalne temperature budu prelazile 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa, to je veći rizik od pokretanja "tačke bez povratka" za AMOC.
Istraživači apeluju na uspostavljanje sistema ranog upozoravanja na promene u AMOC-u, koji bi spojio posmatranja Zemlje sa simulacijama modela. Ova studija sprovedena je nakon pisma klimatskih naučnika iz 2024. godine, u kojem je sugerisano da je rizik od kolapsa AMOC-a ranije možda bio potcijenjen.