Ruska neurotehnološka kompanija "Neiry" saopštila je da provodi eksperimente sa ugradnjom neuralnih čipova u ptice, s ciljem njihove daljinske kontrole.
Ova kompanija ima podršku državnih fondova i bliske veze sa institucijama pod rukovodstvom Katerine Tihonove, za koju zapadni mediji navode da je kćerka predsjednika Rusije Vladimira Putina. Kako prenosi britanski list The Times, kompanija od novembra testira takozvane "biodronove", pri čemu se golubovima u mozak ugrađuju elektrode koje omogućavaju upravljanje njihovim kretanjem putem vanjskih signala.
Ptice su opremljene kamerama, kontrolnim uređajima i solarnim panelima. "Za razliku od tradicionalnih bespilotnih letjelica, biološki nosači ne zahtijevaju zamjenu baterija ili česta slijetanja, a njihovo prirodno ponašanje u letu čini ih pogodnim za dugotrajne rute – do 400 km dnevno bez zaustavljanja", objavila je kompanija "Neiry".
Iz kompanije tvrde da tehnologija ima civilnu namjenu, uključujući potragu i spasavanje, kao i nadzor industrijskih objekata, ali stručnjaci upozoravaju da bi mogla imati i vojnu primjenu, naročito u oblasti izviđanja.
Kompanija je, prema navodima istraživačkog portala T-invariant, dobila finansijsku podršku "bez presedana u ruskoj neuronauci". Ovakvo izdašno finansiranje vjerovatno je povezano sa partnerstvom kompanije sa Institutom za vještačku inteligenciju na Moskovskom državnom univerzitetu, kojim rukovodi Katerina Tihonova.
Iako Putin nikada nije javno priznao da su Tihonova ili njena starija sestra Marija Voroncova njegove kćerke, obje žene su posljednjih godina izašle iz sjene. Tihonova, koja je na čelu istraživačkog fonda "Inopraktika", ranije je izjavila: "Svako ko je priključen na neuro uređaje shvata potencijal tehnologije, a istovremeno i sebe."
Direktor kompanije "Neiry", Aleksandar Panov, izjavio je da se tehnologija može prilagoditi i drugim životinjskim vrstama, uključujući gavrane. Panov je ranije u javnosti iznosio kontroverzne stavove o stvaranju nove faze ljudske evolucije, koju opisuje kao "Homo superior".
Na društvenim mrežama je pisao o mogućnosti "reprogramiranja" ljudi. "Čak i ako u Ukrajini poslije rata ostane samo 5–7 miliona korisnih, oni se mogu reprogramirati, baš kao i većina drugih ljudi, a to je mnogo jeftinije nego stvaranje i odgajanje osobe naše sopstvene kulture", napisao je Panov.
Kompanija je također eksperimentisala sa korištenjem elektroda za kontrolu krava i pacova