Predsjednik Rusije Vladimir Putin je u srijedu upozorio Zapad da je Rusija tehnički spremna za nuklearni rat te da će, pošalje li SAD svoje trupe u Ukrajinu, to smatrati značajnom eskalacijom rata, piše Swiss Info.
No, koliko je zaista jak i velik ruski nuklearni arsenal?
Nuklearna velesila
Rusija, koja je naslijedila sovjetsko nuklearno oružje, ima najveću svjetsku zalihu nuklearnih bojevih glava. Putin kontrolira oko 5.580 bojevih glava, prema podacima Federacije američkih naučnika (FAS).
Od toga je oko 1.200 ‘penzionisano‘, ali su još uvijek relativno očuvane, a oko 4.380 čeka u skladištu i može ih se upotrijebiti u dalekometnim strateškim lanserima ili ih mogu koristiti taktičke snage za ciljeve kraćeg dometa, kaže FAS. Među bojevim glavama na zalihi, 1.710 ih je raspoređeno: oko 870 su kopneni balistički projektili, oko 640 ih se lansira iz podmornica, a vjerojatno ih je oko 200 u bazama teških bombardera.
Tako velik broj nuklearnih bojevih glava znači da Moskva može uništiti čitav svijet nekoliko puta. Tokom Hladnog rata, Sovjetski savez je na vrhuncu imao 40.000 nuklearnih bojevih glava, dok ih je SAD imao najviše 30.000.
U kojim okolnostima bi se nuklearno oružje upotrijebilo?
Rusija je objavila svoju nuklearnu doktrinu za 2020. godinu u kojoj su opisani uvjeti pod kojima bi ruski predsjednik uzeo u obzir upotrebu nuklearnog oružja: radilo bi se o odgovoru na napad neke druge zemlje nuklearnim oružjem ili kakvim drugim oružjem masovnog uništenja, ili napadu na Rusiju konvencionalnim oružjem pri čemu bi ‘bila dovedena u pitanje egzistencija čitave države‘.
Novije nuklearne bombe
SAD su u svom pregledu stanja nuklearnog oružja za 2022. (Nuclear Posture Review) kazale da Rusija i Kina šire i moderniziraju svoje nuklearne snage te da će Washington zadržati pristup temeljen na kontroli naoružanja kako bi se spriječila utrka u naoružanju.
‘Iako ruske izjave o nuklearnom naoružanju i prijeteća retorika izazivaju veliku zabrinutost, ruski nuklearni arsenal i operacije malo su se promijenili od naših procjena za 2023. osim modernizacije koja je u toku‘, utvrdio je FAS u svojoj analizi ruskih snaga za 2024.
‘Međutim, u budućnosti bi se broj bojevih glava raspoređenih ruskim strateškim snagama mogao povećati jer se projektili s jednom bojevom glavom zamjenjuju projektilima s više bojevih glava‘, rekao je FAS.
Testiranje
Putin je rekao da će Rusija razmotriti testiranje nuklearnog oružja ako i SAD učine isto. Prošle godine je potpisao zakon kojim je povukao rusku ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT). Rusija nakon sovjetskog razdoblja nije izvela nijedan nuklearni test.
Nakon propasti Sovjetskog saveza 1991., samo je nekoliko zemalja izvelo nuklearne pokuse, prema izvještaju Udruženja za kontrolu naoružanja: zadnji test SAD-a bio je 1992., Kine i Francuske 1996., Indije i Pakistana 1998. i Sjeverne Koreje 2017.
Posljednji nuklearni pokus SSSR-a održan je 1990. Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova Rusija je potpisala 1996., a ratificirala 2000. SAD su Ugovor potpisale 1996., no dosad ga nisu ratificirale.
Ko bi u Rusiji naredio lansiranje nuklearnih bojevih glava?
Ruski predsjednik je taj koji donosi konačnu odluku o upotrebi ruskog nuklearnog oružja.Takozvana nuklearna aktovka ili ‘Cheget‘ (nazvana po planini Cheget na Kavkazu) je cijelo vrijeme uz predsjednika. Smatra se da takve aktovke imaju i ruski ministar odbrane, trenutno Sergej Šojgu, i načelnik Glavnog štaba, trenutno Valerij Gerasimov.
U biti, aktovka je komunikacijski alat koji povezuje predsjednika s njegovim vojnim vrhom i s raketnim snagama putem vrlo tajne ‘Kazbek‘ elektroničke mreže za zapovijedanje i kontrolu. Kazbek podržava drugi sistem poznat kao ‘Kavkaz‘.
Snimka koju je emitirao ruski televizijski kanal Zvezda 2019. pokazala je, kako je rečeno, jednu od aktovki s nizom dugmadi. U odjeljku pod nazivom ‘naredba‘ nalaze se dva dugmeta: bijelo dugme ‘pokreni‘ i crveno dugme ‘otkaži‘. Aktovka se aktivira posebnom karticom, navodi Zvezda.
Ako bi Rusija smatrala da je suočena sa strateškim nuklearnim napadom, predsjednik bi putem aktovki poslao izravnu naredbu za lansiranje zapovjedništvu Glavnog štaba i rezervnim zapovjednim jedinicama koje primaju nuklearne kodove. Nakon toga bi uslijedio napad na Sjedinjene Države i Evropu.
Ako bi nuklearni napad bio potvrđen, Putin bi mogao aktivirati takozvanu ‘Mrtvu ruku‘ ili sistem ‘Perimetr‘. U tom slučaju bi, zapravo, računari odlučili o sudnjem danu. Kontrolna raketa bi naredila nuklearne napade iz svog ruskog nuklearnog oružja.
