rijedak fenomen

Zastrašujući uvid u budućnost Sunčevog sistema: Naučnici prvi put vidjeli kako zvijezda “proždire” svoju planetu

Raport.Ba
LSPM J02073331
Foto: NASA

Zvijezda nalik Suncu, milijardama godina nakon svoje smrti, otkriva kako završavaju drugi svjetovi ali i kako bi mogli završiti planeti u našem Sunčevom sistemu.

Astronomi sa opservatorija W. M. Keck na Havajima posmatrali su rijedak i jeziv prizor: zvijezdu nalik Suncu koja proždire ostatke uništene planete, više od 3 milijarde godina nakon što se pretvorila u bijelog patuljka. Ovaj fenomen pruža uvid u kozmičko uništenje, ali i dragocjene informacije o sastavu drevnih planeta.

Zvijezda LSPM J0207+3331, udaljena 145 svjetlosnih godina u zviježđu Trokuta, pokazala je prisustvo čak 13 teških elemenata u svojoj fotosferi. To je najveći broj ikad zabilježen kod bijelog patuljka bogatog vodikom, prema studiji objavljenoj u časopisu The Astrophysical Journal.

„Njihove atmosfere su toliko neprozirne da teški elementi vrlo brzo tonu prema unutra. Očekivali smo vidjeti tek nekoliko elemenata,“ kaže Érika Le Bourdais sa Univerziteta u Montrealu, glavna autorica studije.

Obično vodikovi bijeli patuljci ne otkrivaju mnogo podataka, jer se teški metali u njima izgube u roku od nekoliko dana. Kod patuljaka bogatih helijem, ti elementi mogu opstati milionima godina. Zato je LSPM J0207+3331 izuzetan slučaj, djeluje kao laboratorija u kojoj možemo sagledati evoluciju planeta hiljadama milenija nakon njihovog nestanka.

Analiza pokazuje da je uništena egzoplaneta imao prečnik najmanje 200 kilometara, stjenoviti plašt i metalnu jezgru, slično Zemlji. Njegova jezgra činila je oko 55 posto mase, između udjela Zemlje (32%) i Merkura (70%).

„Nešto je očito ozbiljno poremetilo ovaj sistem dugo nakon smrti zvijezde,“ kaže John Debes iz Instituta za svemirski teleskop u Baltimoreu, koautor studije.

Precizan mehanizam još je nepoznat. Teorije uključuju: gubitak mase zvijezde tokom prelaska u bijelog patuljka, gravitacijske poremećaje preživjelih planeta i dugoročne orbitalne nestabilnosti.

Sve ovo moglo je poslati planet u smrtonosnu spiralu prema zvijezdi.

Buduća istraživanja mogla bi kombinovati podatke Evropske svemirske agencije (Gaia) sa infracrvenim snimcima teleskopa James Webb, kako bi se otkrili eventualne preostale planete, možda i one veličine Jupitera koji su i pokrenuli ovaj haos.

Posmatranje uništenih planeta moglo bi pomoći naučnicima da razumiju kako se planeti oblikuju, rastu i nestaju kroz milijarde godina i šta bi jednog dana moglo čekati i svijet na kojem živimo.

zvijezde planeta Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu