U zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održan je okrugli sto pod nazivom 'Kako ekonomski osnažene žene mijenjaju Bosnu i Hercegovinu?', u organizaciji Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH.
Diskusija je otvorila pitanje koliko su žene zaista uključene u procese ekonomskog odlučivanja, ali i koliko su sistemski uslovi u BiH još uvijek prepreka njihovom većem utjecaju u reformskim procesima.
U tom kontekstu, za Raport je govorila Ermina Salkičević-Dizdarević, predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj PSBiH i državna zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH.
U parlament ušla iz realnog sektora
'Suštinski prostor odlučivanja nije na panelima i konferencijama, nego u zakonodavnim tijelima gdje se donose odluke koje direktno oblikuju ekonomski ambijent i borbu protiv korupcije.Ali, mi moramo aktivno raditi i stvoriti kvalitetne preduvjete za jači i vidljiviji angažman žena što bi trebalo doprinijeti i njihovoj ekonomskoj osnaženosti', kaže Salkičević- Dizdarević.
Salkičević-Dizdarević je i jedina zastupnica u Komisiji za borbu protiv korupcije, a članica je i Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma PSBiH, kao i tijela koje prati rad Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).
Iako spada među najaktivnije zastupnice u aktuelnom sazivu, zanimljivo je da rijetko promovira političke aktivnosti, već naglasak stavlja na institucionalne procese i rezultate. Razlog tome je možda što je Salkičević-Dizdarević u Parlamentarnu skupštinu BiH ušla iz realnog sektora, što, kako kaže, značajno oblikuje njen pristup političkom radu i odgovornost prema rezultatima.
"Kada sam preuzela mandat, imala sam najmanje parlamentarnog staža u odnosu na ljude s kojima sjedim u komisijama. Moj jedini odgovor na taj manjak' političke kilometraže' bio je rad. To što sam proglašena jednom od tri najaktivnija zastupnika u PS BiH za 2025. godinu ne vidim kao razlog za euforiju. To je samo potvrda da u ovom poslu nema prečica, rezultat dolazi isključivo kroz rad", navodi ona.
Na konstataciju da je na sjednicama parlamentarnih radnih tijela često jedina žena za stolom među kolegama parlamentarcima, Salkičević-Dizdarević kaže da rodna dimenzija u takvom okruženju nije simbolička priča o 'rušenju barijera', nego ustvari svakodnevni profesionalni izazov u kojem dominiraju argumenti, stručnost i odgovornost.
'Da budemo otvoreni, to što sam jedina žena za tim stolom nije neka romantična slika razbijanja 'staklenih stropova'. To je rudarski posao. Kada raspravljate o ekonomskim pitanjima, carinama, poljoprivredi, energetici ili sistemskoj korupciji, postoji neki stereotip da su to teme uglavnom rezervirane za muškarce i čini se da se žene moraju na tom polju više 'naoružati' i znanjem i argumentima da bi oni bili uvaženi. Smatram da se poštovanje i autoritet u bilo kojoj oblasti našeg društva trebaju i moraju stjecati isključivo znanjem i sposobnošću' ističe Salkičević-Dizdarević.
Previše ih politiku posmatra s tribina
Dodaje da je politički prostor, posebno u ekonomskim i reformskim resorima, i dalje nedovoljno otvoren za širi spektar aktera spremnih na dugotrajan i tehnički zahtjevan rad, dok se politika često posmatra s distance, bez aktivnog učešća.
"Cijenim svoje kolege, ima tu iskusnih parlamentaraca s kojima korektno sarađujem pa i učim. Ali, u ovim sektorima nam generalno hronično nedostaje ljudi spremnih 'ući u ring'. Previše ih politiku posmatra s tribina", navodi ona.
Govoreći o profesionalnoj dinamici unutar institucija, posebno ističe značaj kompetentnih kadrova, bez obzira na spol, naglašavajući da se kvalitet rada prepoznaje kroz znanje i spremnost na odgovornost, a ne kroz formalne uloge ili pripadnost. Posebno upozorava na stereotipno pozicioniranje žena u javnom prostoru, naglašavajući da se njihova stručnost i analitički kapaciteti moraju ravnopravno vrednovati u ekonomskim i pravosudnim oblastima, koje su ključne za funkcionisanje države.
"Naučila sam neizmjerno cijeniti saradnju sa kompetentnim ženama, kakvih u BiH zasigurno ima u svim sektorima. Isto važi i za vrijedne muške kolege. Kada radite sa samouvjerenim ljudima čiji autoritet leži na znanju i trudu, oni prestaju biti samo saradnici. Takvi profesionalci postaju najbolji korektiv i najpouzdaniji operativci kada treba iznijeti teške procese", naglašava Salkičević-Dizdarević.
Komisija za borbu protiv korupcije, čija je članica i Salkičević-Dizdarević, otvorila je niz tema o korupciji u BiH i u tom kontekstu, ova državna zastupnica korupciju označava kao centralnu prepreku ekonomskom razvoju i funkcionisanju tržišta u BiH.
"Možemo satima govoriti o preduzetništvu, ali realnost je surova. Najveći neprijatelj biznisa u BiH je korupcija. Sistem u kojem prolazi 'štela', a ne kvalitet, najviše pogađa one koji pokušavaju igrati pošteno. Borba protiv korupcije nije apstraktna politička floskula. To je konkretna borba za to hoće li sutra između ostalog neko proći na nekom konkursu isključivo na osnovu svog znanja i kompetencija ili da li će neko moći otvoriti firmu, bez da ikome išta 'duguje'. Zdravo tržište mora biti naš jedini standard", objašnjava Salkičević-Dizdarević.
Na kraju, poručuje da je pred BiH puno posla da rezultati rada postanu vidljivi.
"Nema tu puno filozofije. Bosni i Hercegovini ne trebaju kozmetičke promjene, trebaju nam zdravi temelji. A njih grade samo oni koji su spremni raditi, izdržati pritisak teških odluka i ne praviti truhle kompromise. Treba nam puno znanja i što manje ega. Samo tako ćemo od ove zemlje napraviti mjesto gdje je uspjeh pravilo, a ne incident", zaključuje Salkičević-Dizdarević.