Narodna skupština RS nastavljena je danas razmatranjem Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj - po hitnom postupku.
Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske kaže da ovaj zakon između ostalog treba da odgovara na pitanja o stvarnim vlasnicima poslovnih subjekata.
Praktično objašnjava "fiktivne firme".
"Republika Srpska je oaza za pranje novca. Jer prosto imate bezbroj primjera da ljudi, da ne kaže kriminalci, svoju ilegalnu dobit pretvaraju u legalni novac ubacujući ga u privredu. Samo prošle godine su neke firme bez ijednog zaposlenog ostvarile dobit od 10 miliona KM. Kako je to moguće!?", upitao je Bodiroga.
"Najčešči način legalizacije ilegalne dobiti je da se približite vlasti, osnujete fiktivnu firmu koja će dobivati sve tendere", rekao je Bodiroga.
"Jedan od načina je i preprodaja koncesija, to je legalan način pljačke. Vi ste imali situaciju da je 2009. godine Republika Srpska dala koncesiju kompaniji 'Kaldera' da gradi hidroelektrane na rijeci Bistrici. To je koštalo 6,8 miliona KM.
2021. ta ista Kaldera prodaje koncesiju Republici Srpskoj za 21 milion. To je čista zarada.
Jedan od najboljih primjera kako se legalizuje kriminal je afera “Vijadukt”.
Drugi način je da, na primjer, ljudi koji su na vlasti u lokalnim sredinama, u dogovoru sa bliskim partijskim kolegama osnuju firmu i putem javnih nabavki ta firma izvlači novac. Primjer iz Foče, firma koja je tek osnovana, u mandatu 2020-2024. godine od opštine dobila tender u vrijednosti od preko milion KM."
U raspravu se uključila i Tanja Vukomanović iz PDP-a koja je rekla da fiktivne firme nastale preko noći, bez kancelarija i zaposlenih izvlače milione KM iz budžeta Republike Srpske.
"Naveli ste da je razlog za donošenje izmjena zakona unapređenje transparentnosti vlasničke strukture, uspostavljanje registra vlasnika i sprečavanje pranja novca. Podržavam svaki korak naprijed, ali praksa je drugačija. Ne trebamo ići daleko, nekoliko metara odavde od Narodne skupštine, imamo primjer pranja novca.
U Zenitu postoji kancelarija u kojoj su nalijepljena tri naziva firmi, ali do zaposlenih, vlasnika ili bilo koga iz ovih firmi ne može se doći. Radi se o firmama koje su povezane sa ljudima iz vlasti Republike Srpske, uključujući i prvu porodicu", kazala je Vukomanović.
Ona je posebno istakla kako ove firme godinama primaju značajna sredstva iz javnih preduzeća i budžeta Republike Srpske.
"Jedna od tih firmi je ove godine od Elektro-Bijeljine dobila 250.000 KM za oglašavanje, dok je u 2023. godini iz Kabineta predsjednika RS dobila još 240.000 KM. To je pola miliona KM u samo dvije nabavke, a da pritom firma praktično nema zaposlene", naglasila je ona.
Vukomanović je upitala kako će borba protiv pranja novca i registri stvarnih vlasnika obuhvatiti ovakve slučajeve, ističući da privrednici u Republici Srpskoj moraju uložiti mnogo truda, imati zaposlene i plaćati poreze, dok ovakve firme sa formalno nepostojećim strukturama dobijaju stotine hiljada maraka iz javnih izvora.