Partnerstvo kompanije OpenAI s Pentagonom izazvalo je buru reakcija i talas napuštanja aplikacije. U samo jednom danu broj deinstalacija skočio je za gotovo 300 odsto, dok je konkurentski AI chatbot Claude, čija je kompanija odbila saradnju s vojskom, izbio na vrh liste najpreuzetijih aplikacija u SAD. Mnogi korisnici ovaj potez su nazvali „dogovorom s đavolom“, optužujući kompaniju da je pogazila sopstvene principe o sigurnoj i odgovornoj vještačkoj inteligenciji.
Vijest o saradnji s Pentagonom objavljena je krajem februara i gotovo momentalno je izazvala burnu reakciju javnosti. Prema podacima analitičke kuće Sensor Tower, broj brisanja ChatGPT aplikacije narednog dana porastao je za 295 posto u odnosu na uobičajeni dnevni prosjek. Istovremeno, broj novih preuzimanja pao je za 13 procenata, dok su negativne recenzije s jednom zvjezdicom porasle za čak 775 posto.
Na društvenim mrežama i forumima pokrenuti su pozivi na bojkot pod hashtagovima poput #CancelChatGPT i #QuitGPT. Jedna od najdijeljenijih objava na Redditu, sa više desetina hiljada glasova podrške, optužila je kompaniju da je izdala svoju misiju stvaranja sigurne AI tehnologije za dobrobit čovječanstva.
Samo dan prije ove odluke, administracija Donalda Trumpa naložila je saveznim institucijama da obustave korištenje tehnologije kompanije Anthropic. Razlog je bio taj što je ta firma odbila zahtjev američkog Ministarstva rata da iz svog AI modela Claude ukloni zaštitne mehanizme koji sprječavaju masovni nadzor građana i upotrebu u potpuno autonomnim oružanim sistemima.
Izvršni direktor Anthropica, Dario Amodei, izjavio je da kompanija „ne može čiste savjesti“ pristati na takve uslove. Prema njegovim riječima, vlasti su zaprijetile da bi firmu mogle označiti kao rizik po lanac snabdijevanja, etiketu koja se do sada koristila uglavnom za američke protivnike.
Trump je oštro reagovao na društvenim mrežama, nazvavši čelnike Anthropica „radikalnim ljevičarima“ i optuživši ih da pokušavaju uslovljavati Ministarstvo rata sopstvenim pravilima korištenja. Ipak, čini se da su korisnici stali uz kompaniju koja je odbila vojnu saradnju. Claude je u kratkom roku postao najpreuzetija besplatna aplikacija u SAD, s rastom instalacija od 51 posto u jednom danu.
Direktor OpenAI-ja, Sam Altman, pokušao je smiriti situaciju porukama da saradnja s vojskom uključuje stroge sigurnosne mjere i zabrane masovnog nadzora i autonomnog naoružanja. Međutim, kritičari ističu da formulacija ugovora koja dozvoljava „sve zakonite svrhe“ ostavlja prostor za široka tumačenja.
Altman je priznao da komunikacija nije bila adekvatna i da je sve djelovalo ishitreno, navodeći da su situacije ovakvog tipa izuzetno kompleksne. Ipak, odbacio je tvrdnje da privatne kompanije trebaju same donositi etičke odluke u pitanjima nacionalne sigurnosti, naglasivši da je to uloga demokratski izabranih lidera. Takav stav dio javnosti protumačio je kao pokušaj izbjegavanja odgovornosti.
Dodatne kontroverze izazvalo je i vrijeme objave saradnje, koje se poklopilo s vojnim operacijama SAD i Izraela protiv Irana. Mnogi su to doživjeli kao signal da bi AI alati mogli biti uključeni u analizu obavještajnih podataka, planiranje operacija ili druge segmente vojne strategije.
Dok OpenAI pokušava održati povjerenje korisnika, konkurentske kompanije profitiraju na svom principijelnom stavu. U svijetu vještačke inteligencije, čini se da etika postaje jednako važna kao i tehnološki napredak, a povjerenje publike nova najvrednija valuta.