EU želi znatno smanjiti emisije ugljičnog dioksida u saobraćaju, a da bi to postigla, cijene goriva će morati rasti, a točenje goriva postati skuplje tamo gdje nastaje najviše emisija. Rast cijena se svjesno koristi kako bi prijelaz na klimatski prihvatljivije alternative, poput električnih automobila ili javnog prijevoza, postao privlačniji. Vozači će to uskoro osjetiti direktno na benzinskim pumpama – najkasnije od 2027., piše Fenix Magazin.
Prema riječima stručnjaka, ETS 2 mogao bi donijeti cijene veće od 100 eura po toni ugljičnog dioksida – trenutno je cijena oko 55 eura. Za sve koji nemaju električno vozilo, to znači znatno poskupljenje. Naprimjer, prema podacima Michelina, sagorijevanje jednog litra dizela stvara oko 2,68 kilograma ugljičnog dioksida, pa bi zbog toga cijena goriva mogla porasti za dodatnih 20 do 50 centi po litri.
Još dramatičniju situaciju vidi Achim Wambach, predsjednik Centra za evropska ekonomska istraživanja (ZEW) iz Mannheima, koji je za Wirtschaftswoche izjavio da bi cijena po toni ugljičnog dioksida mogla porasti i na 200 eura – što bi značilo dodatnih 60 centi po litri benzina i dizela.
Prema izračunima berlinskog klimatskog instituta MCC, moguće su čak i veće cijene: ako potražnja za fosilnim gorivima poput dizela, benzina, plina ili lož-ulja nakon 2027. nastavi rasti, cijena po toni ugljičnog dioksida mogla bi doseći i 300 eura.
Prema Privrednoj i industrijskoj komori Karlsruhe, jasno je da se precizan razvoj cijena u okviru ETS 2 sistema još uvijek ne može predvidjeti: studija zaklade Friedrich Ebert, koja se bavi različitim simulacijama, pokazuje veliku neizvjesnost u pogledu budućih troškova za ugljični dioksid. Procijenjeni raspon cijena kreće se od 60 do 380 eura po toni, pri čemu mnogi scenariji ukazuju na porast iznad 100 eura. Ključno za formiranje cijena biće koliko daleko će ići dodatne mjere za zaštitu klime.
No, ne prijeti samo eksplozija cijena goriva. Grijanje bi u budućnosti moglo snažno finansijski opteretiti mnoge – i to bez prethodne pripreme. Prema aktuelnoj anketi kompanije za čistu energiju Aira (preko Wirtschaftswoche), samo pet posto ispitanika realno procjenjuje moguće dodatne troškove za porodičnu kuću sa plinskim grijanjem. U anketi se računa s cijenom ugljičnog dioksida između 200 i 300 eura po toni do 2030. godine. Većina ispitanika očekuje znatno manja opterećenja ili se ne usuđuje dati procjenu.
Posebno su pogođena domaćinstva koja zavise od plina ili lož-ulja. Ovdje bi dodatni godišnji troškovi mogli iznositi i do 1400 eura. Istovremeno, mnogi ispitanici izražavaju volju za promjenama, ali trećina se osjeća nemoćno – bilo zbog finansijskih razloga, bilo zato što žive u najmu.