Odbrojavanje do zatvaranja četiriju svetih vrata u Vatikanu službeno je započelo, a Sveta Stolica objavila je detaljan raspored ceremonija kojima će se simbolično zaključiti Jubilej 2025., jedan od najvažnijih perioda u životu Katoličke crkve. Sveta vrata, koja su otvorena u decembru 2024. godine, počet će se svečano zatvarati već na Božić, 25. decembra, a ostat će zazidana sve do sljedećeg Jubileja, koji se očekuje oko 2050. godine.
Kraj Jubileja 2025. započinje na Božić
Jubilej, koji se u Katoličkoj crkvi slavi svakih 25 godina još od 1300. godine, posebno je vrijeme oprosta, hodočašća i duhovne obnove. Tokom te godine više od 20 miliona vjernika prošlo je kroz bronzana vrata četiriju papinskih bazilika u Rimu, tražeći oprost i duhovno ohrabrenje.
Prva Sveta vrata su zatvorena nalaze se u bazilici Santa Maria Maggiore, a ceremonija je održana za večer Božića, 25. decembra. Vatikan navodi kako je datum odabran zbog snažne simbolike jer se ova bazilika naziva i „Bazilikom Svetog Rođenja“, budući da čuva relikvije Svetih jaslica. Zatvaranjem vrata na dan Kristovog rođenja Crkva, kako ističe Sveta Stolica, želi podsjetiti vjernike da je temelj kršćanske vjere utjelovljenje Boga u čovjeku.
Lateran i Sveti Pavao izvan zidina
Dana 27. decembra pažnja se seli u baziliku Svetog Ivana Lateranskog, katedralu Rima i prvu baziliku u historiji koja je dobila Sveta vrata. Impozantna bronzana vrata prikazuju Mariju i malog Isusa kako poseže prema križu. Obred zatvaranja, koji će započeti u 11 sati, predvodit će kardinal Baldo Reina, generalni vikar Rima, uz posvetu hiljadama rimskih župa koje su tokom Jubileja ovu crkvu doživjele kao središte svog duhovnog puta.
Dan kasnije, 28. decembra, Sveta vrata zatvorit će se u bazilici Svetog Pavla izvan zidina. Misno slavlje u 10 sati i sam obred predvodit će kardinal J. M. Harvey. Za razliku od drugih jubilarnih ceremonija, za ovu svečanost neće biti potrebne posebne ulaznice, a bazilika će biti otvorena svim vjernicima. Time će se simbolično zaključiti godina u kojoj je „Veliki apostol“ dočekao milione hodočasnika željnih duhovne snage i obnove kroz svjedočanstvo Evanđelja.
Završna ceremonija u bazilici svetog Petra
Najznačajnija i posljednja svečanost održat će se 6. januara 2026. u bazilici Svetog Petra, kada će papa Lav XIV. tokom završne jubilarne mise zatvoriti njena Sveta vrata. Riječ je o najsvečanijem trenutku cijelog procesa, u kojem se najprije zatvaraju bronzane ploče vrata, a potom se s unutrašnje strane bazilike ponovo gradi zid od opeke. U zid se polaže pergament s dokumentom o Jubileju i prigodne medalje pontifikata, koje će ovaj put nositi imena dvojice nasljednika svetog Petra.
Nakon završetka Jubileja, papa će biti posljednja osoba koja će proći kroz svaka od četiriju Svetih vrata prije nego što budu zazidana i zapečaćena.
Posebna vrata u zatvoru Rebibbia
Posebnu pažnju izazvala su i Sveta vrata u zatvoru Rebibbia, koja su prvi put uvedena tokom ovog Jubileja. Tačan službeni datum zatvaranja još nije objavljen, no očekuje se da će slijediti opći raspored. Papa je prilikom otvaranja prošao kroz glavna vrata zatvora kao simbol svih zatvora širom svijeta, a pretpostavlja se da će isto učiniti i tokom zatvaranja.
Tradicija duga više od sedam stoljeća
Iako se na društvenim mrežama pojavljuju apokaliptične i teorije zavjere koje Sveta vrata nazivaju „portalima“ ili ih povezuju s okultnim i biblijskim proročanstvima o svršetku svijeta, Vatikan naglašava da je riječ o ustaljenoj liturgijskoj praksi koja se provodi stoljećima. Neki teoretičari zavjera tvrde da vrata nisu spomenuta u Bibliji te da njihovo otvaranje i zatvaranje ima demonsko značenje ili je povezano s „uznesenjem“, dok se pojedine ideje pozivaju i na okultnu spisateljicu Alice Bailey i njene tvrdnje o „eksternalizaciji hijerarhije“ oko 2025. godine.
Historijske činjenice, međutim, govore drugačije. Prvi koji je obred Jubileja uveo u kršćansku praksu bio je papa Bonifacije VIII., koji je isprva proglasio da se Jubilej održava svakih 100 godina, da bi se ubrzo taj razmak skratio na 50 godina. Tek 125 godina nakon prvog Jubileja otvorena su prva Sveta vrata u arhibazilici Svetog Ivana Lateranskog, najstarijoj javnoj crkvi u Rimu, izgrađenoj 324. godine. Papa Pavao II. 1474. godine odredio je da se Jubilej slavi svakih 25 godina, uz otvaranje vrata na sve četiri papinske bazilike.
Bazilike kao stubovi kršćanstva
Bazilika Svetog Petra smatra se jednim od najsvetijih mjesta kršćanstva. Sveti Petar Apostol, rođen kao Šimun, bio je Isusov učenik i prema predaji je umro oko 64. godine u Rimu, gdje je i pokopan. Prvu baziliku na tom mjestu dao je izgraditi rimski car Konstantin u 4. stoljeću, nakon što je postao prvi rimski car koji je prihvatio kršćanstvo.
Bazilika Santa Maria Maggiore povezana je s Efeškim saborom iz 431. godine, na kojem je Marija proglašena Bogorodicom, odnosno Theotokos, što na grčkom znači „Majka Božja“. Riječ je o najvećoj od 26 rimskih crkava posvećenih Blaženoj Djevici Mariji. Konstantin je također naredio izgradnju bazilike Svetog Pavla, dovršene 324. godine, za koju se vjeruje da čuva posmrtne ostatke tog biblijskog lika.
Zatvaranjem Svetih vrata završava se jedno izuzetno poglavlje savremene crkvene historije, a Vatikan poručuje da je riječ o prirodnom i stoljetnom liturgijskom činu kojim se simbolično zaključuje godina nade, oprosta i hodočašća.