Španske masline pate od nedostatka vode, suša je već drugu godinu zaredom prepolovila usjeve i uzrok je za visoke cijene maslinovog ulja. Hoće li klimatska kriza postati kriza hrane?
"Gospode, podari nam vodu!" Molitva Sebastiána Chica, biskupa u glavnom gradu španske provincije Jaén, do sada je ostala neuslišena.
Chico je predvodio povorku, koja se ovih dana od katedrale kretala kroz istoimeni grad. U vjerskoj procesiji, u kojoj su se molili za kišu, učestvovali su brojni maslinari iz regije, piše DW.
I na dan procesije, sunce je neumoljivo obasjavalo okolne maslenike. U provinciji Jaén mjesecima nije bilo padavina. Ako se vodeno čudo, kojem se nadaju, ne dogodi uskoro, postoji opasnost da propadne žetva - drugu godinu zaredom. Katastrofa za poljoprivrednike, koju osjećaju i potrošači, znači da će ionako vrlo visoke cijene maslinovog ulja nastaviti rasti.
"Bez vode nema maslina. A bez maslina provincija pati", kaže u svojoj propovjedi biskup Chico. "Naša ekonomija zavisi od proizvodnje maslina." 66 miliona stabala maslina nalazi se u brdima Jaéna. U provinciji živi 630.000 ljudi. Regija je najvažnije područje za uzgoj maslina u svijetu. Ovdje se proizvodi maslinovo ulje za velike dijelove Evrope.
Voda za ljude i turiste, ali ne i za biljke
Ali meteorolozi nemaju dobre vijesti za poljoprivrednike. Nestašica vode u Španiji, koja ne prijeti samo proizvođačima maslina, već i mnogim španskim poljoprivrednicima, vjerovatno će se nastaviti: velike padavine su malo vjerovatne do jeseni, sudeći po izvještjima državne meteorološke službe Aemet. Istraživači klime upozoravaju da će se Španija dugoročno morati prilagoditi višim temperaturama i smanjenju padavina.
Drama sa nedostatkom padavina u Jaénu ogleda se i na branama u zaleđu: akumulaciona jezera su sada, u proljeće. popunjena svega 25 posto. To je dovoljno za snabdijevanje stanovništva i turista pitkom vodom. No, poljoprivrednicima je količina vode, koja im je očajnički potrebna da bi spasili svoja polja maslina – racionirana. Oni dobijaju samo četvrtinu količine vode u odnosu na iste periode proteklih godina.
U opasnosti čak i masline otporne na toplinu
„Situacija je katastrofalna", kaže Huan Luis Ávila, uzgajivač maslina u Jaénu. "Ove godine nije u opasnosti samo berba, već i budućnost plantaža maslina." Nekoliko toplotnih talasa posljednjih sedmica sa temperaturom od skoro 40 stepeni bukvalno su spalili bijele cvjetove mnogih stabala maslina. Veći dio maslina, čija se berba inače odvija od novembra do februara, već je izgubljen. Nikad nije bilo tako loše.
"Stablo masline može izdržati vrlo visoke temperature - ali samo ako dobije dovoljno vode", objašnjava Ávila, koji je i glasnogovornik industrije maslina u udruženju poljoprivrednika COAG. Međutim, kada postoji ekstremni nedostatak vode, drvo nema snage da daje zdrave plodove.
Prošla sezona je bila loša. Deficit kiše i toplotni talasi bili su primjetni već 2022. godine - bila je to najtoplija godina u Španiji od početka vođenja meteoroloških zapisa. „Ubrao sam 70 posto manje maslina nego prethodnih godina", kaže Ávila. Ali u narednoj sezoni vjerovatno će biti još manje prinosa.
Druge zemlje takođe pogođene sušom
Većina španskih uzgajivača maslina ima iste probleme poput Ávile. U sezoni berbe 2021/22, Španija je proizvodila skoro 1,5 miliona tona maslinovog ulja. Godinu dana kasnije, u sezoni 2022/23. proizvela je svega 680.000 tona - manje od polovine. U aktuelnoj sezoni 2023/24., ukoliko se ostvare sumorne prognoze, opet bi moglo doći do velikih gubitaka.
Ova „suša stoljeća" uzrokuje štetu usjevima, koja je ogromna i mjeri se milijardama. Ali suša ne pogađa samo Špance. Ništa bolje nisu prošli ni maslinari u Portugalu i Italiji. To stvara dodatni pritisak na cijene maslinovog ulja na evropskom tržištu.
Prema statistici EU, evropski farmeri proizveli su skoro 2,3 miliona tona maslinovog ulja u 2021/22. U 2022/23. bilo je nešto manje od 1,4 miliona tona. To što se nije osjetio veći manjak u evropskom sektoru maslinarstva je zasluga Grčke kao velikog proizvođača maslina, jer je u toj zemlji nedostatak vode do sada bio manje primjetan. Grčka je bila jedina evropska zemlja, koja je uspjela povećati proizvodnju maslinovog ulja nakon prošlogodišnje berbe.
Nedostatak vode diže cijene hrane
Sušom pogođene plantaže maslina dovele su do toga da cijene zlatno-zelenog jestivog ulja dostignu rekordne visine: prema podacima EU, maslinovo ulje košta u Evropi u prosjeku 50 posto više nego prije dvanaest mjeseci. Što znači da je ulje, koje je neizostavan dio čuvene mediteranske kuhinje, u opasnosti da postane luksuzni artikl.
"Cjenovni šok, kada se radi o maslinovom ulju, dokaz je da suša uzrokuje rast cijena životnih namirnica", piše najveći španski dnevnik El País. Prema posljednjim dostupnim podacima (iz marta 2023.), cijene hrane u Španiji porasle su za 16,5 posto u roku od dvanaest mjeseci - u cijeloj EU za čak 19,2 posto. Hoće li klimatska kriza uskoro postati kriza hrane?
Neki španski proizvođači pokazali su se inventivni u krizi i stvorili su novi proizvod: miješaju dragocjeno maslinovo ulje sa mnogo jeftinijim suncokretovim uljem i tu mješavinu prodaju po povoljnoj cijeni. Da je ovaj proizvod, koji se reklamira sa svijetlozelenim maslinama na etiketi, zapravo mješavina skupog i jeftinog ulja postaje jasno tek kada pročitate ono što je sitnim slovima napisano na naljepnici.
