Koautor studije dr. Walter Willett rekao je za CNN da je problem u količini voćnog soka koju ljudi piju. “Na primjer, koliko često pojedemo tri narandže? Ipak, čaša soka od oko tri narandže koja se može popiti u minutu ili dvije, može značiti dodatne kalorije i dovodi do skoka glukoze u krvi, pogotovo kada popijemo više od jedne čaše" rekao je Willett.
S vremenom, previše šećera u krvi može dovesti do inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma, dijabetesa, bolesti srca, pretilosti i drugih hroničnih stanja, kažu stručnjaci. Iako izvedeni zaključci studije nisu pokazali direktnu uzročnost, već samo povezanost, nalazi su prema pedijatrijskoj endokrinologinji dr. Tamara Hannon prilično valjani. "Nema zdravstvenog razloga da pijete voćni sok umjesto cijelog voća, osim ako primjerice vi ili vaše dijete ne tolerirate određeno voće", dodala je Hannon.
Prema Američkoj pedijatrijskoj akademiji, djeca mlađa od jedne godine ne bi uopće trebala piti voćne sokove, dok je za djecu od jedne do tri godine dovoljno do 118 ml, a djeci od četiri do šest do 177 ml voćnog soka dnevno. Tinejdžeri i odrasli ne bi trebali piti više od 236 ml voćnog soka dnevno, niti se takvi sokovi smatraju zdravim načinom za gašenje žeđi. “Nije za svakodnevno zdravlje, to je povremena poslastica. U takvom kontekstu, voćni sok je puno bolji izbor od gaziranog soka, iz mnogo razloga”, rekao je David Katz, specijalist za preventivnu medicinu.
Kako voćni sok utječe na tijelo?
Cjelo voće i povrće općenito je zdravo, ali koja je razlika između njih i soka? Hannon objašnjava da cjelo voće i povrće dolazi "zapakirano" hranjivim tvarima - ugljikohidratima, proteinima, mastima, mineralima i vitaminima te vlaknima. Kada se oduzmu vlakna i ostali strukturni dijelovi voća i povrća, naše ga tijelo probavlja i metabolizira drugačije. Na primjer, ako pojedete jabuku, neće vam se povećati razina šećera u krvi jer se fruktoza, šećer koji se prirodno nalazi u voću i nekom povrću, polako otpušta u krv. Međutim, ispijanje soka od jabuke preplavljuje krv fruktozom. "Previše šećera u krvi opasano je za organe, ali tijelo ima mnogo mehanizama da se brzo riješi šećera i održava normalan šećer u krvi. Primjerice jetra, koja metabolizira šećere, pretvara veliki dio tih kalorija u mast koja se lako može pohraniti i držati izvan krvi", dodaje Hannon.
Autorica studije Vasanti Malik, naučnica na odjelu za prehranu na Harvard TH Chan School of Public Health, objašnjava da naš mozak bolje registrira kalorije kada su u krutom obliku, a ako kalorije pijemo, nećemo se osjećati sito i trebat će nam još hrane.
Količina soka igra značajnu ulogu
U studiji je učestvovalo 17 djece i 25 odraslih. Djeca koja su svaki dan pila dodatnu porciju voćnog soka imala su za 0,03 veći indeks tjelesne mase, dok je kod odraslih ta brojka iznosila 0,02. Iako su ove promjene indeksa tjelesne mase male, kada se pogleda globalna populacija, ta promjena ima značajan utjecaj. "Većina ljudi ne pije dnevno 118 ml voćnog soka, već 470 ml ili više, što je onda povezano sa značajnim povećanjem indeksa tjelesne mase. Stoga, bolje je jesti cjelo voće i povrće, a ako pijete voćni sok za zadovoljavanje svojih dnevnih potreba za voćem, nemojte piti više od pola šolje dnevno", preporučuje Hannon.
