Sekretarka Udruženja za tekstilnu, kožarsko-prerađivačku i gumarsku industriju pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine Jasmina Zejnilagić naglašava kako se stanje u tekstilnoj industriji u Federaciji BiH postepeno normalizuje i da kompanije koje se bave tom djelatnošću imaju više posla u odnosu na 2020. godinu.
"Kada su narudžbe u pitanju, statistički gledano situacija je dosta bolja u odnosu na 2020. ali je još aktuelan problem pada zaposlenosti u tom sektoru. Prema procjenama, naredni period će biti dosta težak za kompanije iz tog sektora, te će trebati nekoliko godina da se stanje u kompanijama vrati na nivo prije pandemije", izjavila je Zejnilagić Feni.
Podsjetila je da je pandemija izazvana virusom korona obilježila 2020. godinu i da su se sve industrije u svijetu suočile se sa velikim izazovom i kompanije sa teškoćama u poslovanju. Takav scenarij desio se i industriji tekstila, odjeće, kože i obuće. Poznato je da je oko 90 posto proizvodnje zasnovano na lohn poslovima i u uslovima pandemije određeni ugovori nisu mogli biti realizovani.
"Možemo reći da su najmanje gubitke imale kompanije koje izrađuju radna i zaštitna odijela, dok je modna industrija imala velike gubitke. U pandemiji je uznapredovao novi način prodaje jer su se određene kompanije i trgovine bazirale na online prodaju, pri čemu je prema istraživanjima najveću potražnju imalo spavaći program ( pidžame, kućna odjeća i rublje ). Prema podacima UIO, u osam mjeseci ove godine od ukupnog broja tekstila i proizvoda od tekstila najviše je uvezeno odjeće i pribora za odjeću, pletenog ili heklanog i to iz Turske, Kine, potom Italije", dodala je Zejnilagić.
Svaka kriza, prema njenim riječima, za neke je i šansa, pa su određene kompanije iz tog sektora pronašle kanale za prodaju radeći nove asortimane kao što su zaštitne maske ili odijela koja se koriste u medicinskom programu.
Određen broj kompanija se preorijentisao i iskoristio ovu priliku kako ne bi imali velike gubitke i kako bi opstali na tržištu, te su svoje pogone stavili na raspolaganje za proizvodnju medicinske opreme, koja je jednim dijelom rađena i za inostrana tržišta.
Zejnilagić je dodala da je Vlada FBiH u 2020. godini realizirala nekoliko značajnih mjera na ublažavanju negativnih posljedica na kompanije u Federaciji BiH kao što su Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, stavljanje u funkciju Garancijskog fonda za kreditiranje kompanija preko komercijalnih banaka i subvencioniranja određenog nivoa kamatne stope na te kredite, te raspodjela 90 miliona KM grant sredstava privrednim subjektima u FBiH. Jedan od osnovnih ciljeva Programa dodjele finansijske pomoći ugroženim sektorima privrede Federacije BiH u okolnostima pandemije koronavirusa COVID-19 bio je očuvanje radnih mjesta i likvidnosti privrednih društava.
"Putem javnog poziva resornog ministarstva, odnosno Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije 388 izvozno orjentiranih kompanija primilo je finansijsku pomoć u vidu grant sredstava od toga 69 kompanija bilo je iz tog sektora. Upravo je u toku i novi javni poziv za kompanije koje nisu dosad bile korisnice takvog vida pomoći, te se nadamo da će što veći broj kompanija biti u mogućnosti da tu priliku iskoristi. Poziv je otvoren do polovine oktobra i sve informacije su dostupne na web stranici FMERI i Privredne komore Federacije BiH", istakla je Zejnilagić.
Dodala je da je Vlada Federacije BiH poduzela dobre mjere, ali da se nadaju se da će novi programi podrške biti usmjereni na održivost budućih investicija u vidu povoljnih kreditnih linija sa dužim grace periodom i dužim rokom otplate što je i bila jedna od inicijativa Komore kroz udruženja prerađivačkog sektora.
Također poticaji i subvencije za nova zapošljavanja, opremu, modernizaciju pogona, certificiranje… Takav vid podrške, istakla je Zejnilagić, bio bi od velikog značaja za sve kompanije.
Najveći gubitak radnih mjesta tokom pandemije evidentiran je u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Zejnilagić je kazala da je u proizvodnji tekstila, odjeće, te kože i proizvoda od kože u 2019. godine bilo je 23.759 zaposlenih osoba, da bi taj broj sredinom 2020. bio smanjen na 21.626, a sredinom ove godine iznosi 20.463.
"Ukupna razlika je nešto viša od tri hiljade radnika što je rezultat zatvaranja određenih kompanija i manjeg obima poslovanja. Možemo reći da težak period očekuje sve kompanije iz prerađivačkog sektora što je uzrokovano povećanjem cijena sirovina, željeza, čelika, nafte, i raznih taksi na svjetskom tržištu, te su iz tih razloga neophodni kvalitetni strateški programi i mjere za podršku kompanijama koji su nosioci ekonomskog razvoja zemlje", zaključila je Zejnilagić.
