Zelena salata na polici često izgleda kao skromna namirnica, ali cijena po kilogramu brzo otkriva drugačiju sliku. Dovoljno je da izmjerite glavicu kupljenu u trgovini ili na pijaci pa da shvatite da spada među skuplje povrće. Upravo zato sopstveni uzgoj salate ima mnogo smisla: brzo raste, ne zahtijeva mnogo prostora, a tokom sezone može donijeti i ozbiljnu uštedu.
Dodatna prednost je izbor. U prodavnicama se najčešće nude samo nekoliko uobičajenih tipova salate, dok je ponuda sjemena daleko šira. Možete birati lisnate, glavaste, hrskave, mekše, zelene, crvenkaste ili prošarane sorte, različitih oblika i tekstura. Ako posijete nekoliko pažljivo odabranih sorti, imat ćete svježu, raznovrsnu i šarenu salatu tokom velikog dijela godine.
Kako posijati zelenu salatu
- Kada izaberete svoje favorite, posijte sjeme na vlažno i dobro pripremljeno zemljište ili kompost u proljeće.
- Pokrijte ga vrlo tankim slojem komposta ili vermikulita.
- Razrijedite mlade biljke kada dovoljno porastu za rukovanje i održavajte zemlju vlažnom.
- Zaštitite ih od puževa.
- Najbolje je salatu sijati svake dvije sedmice kako biste imali kontinuirane berbe.
Sjeme salate ne voli direktno sunce
Salata prestaje da bude pogodna za konzumaciju kada počne da cvjeta, a treba znati da će brže procvjetati ako ima previše direktne sunčeve svjetlosti. Zato se sije na umjereno osunčane gredice ili joj se osigurava hlad pomoću UV mreža.
Ako se sije direktno na gredice, zemljište treba usitniti i obogatiti zrelim kompostom. Mnogi početnici samo pospu kompost po površini, ali od toga nema mnogo koristi, jer ga je bolje umiješati u gornji sloj zemlje. Na kompostu ne treba štedjeti, jer on, prema mišljenju nekih baštovana, usporava cvjetanje salate i time produžava period berbe.
Neki baštovani biraju jednostavno rasipanje sjemena po površini gredice, dok drugi prave plitke brazde dubine oko 1 cm, razmaknute oko 30 cm. U oba slučaja sjeme se lagano prekrije zemljom i blago pograbi kako bi lakše proklijalo.
Sjeme salate ne voli direktno sunce. Postoje i zimske sorte koje se siju krajem avgusta, dok se u plastenicima i staklenicima može sijati tokom cijele godine.
Ako salatu uzgajate u saksijama, sjeme se posipa štedljivo po vlažnom kompostu bez treseta, a zatim se pokrije tankim slojem komposta ili vermikulita. Kasnije se biljke presađuju ili prorjeđuju kako bi imale dovoljno prostora za rast.
Potrebna joj je velika količina vlage
Salati je potrebna velika količina vlage, pa se na gredicama preporučuje zalivanje oko dva puta sedmično. To znači da zemljište treba da bude vlažno, ali ne i natopljeno. Na terasama i balkonima zalivanje je potrebno svakodnevno, naročito kada biljka razvije lisnu masu kroz koju isparava mnogo vode.
Prilikom pripreme zemljišta koriste se đubriva s većim udjelom fosfora i kalijuma, poput NPK 7:14:21, dok se tokom rasta oprezno dodaju azotna đubriva koja podstiču razvoj krupnih i sočnih listova.
Berba
Berba počinje tako što se vanjski listovi sijeku nakon pet do šest sedmica od sjetve, dok se vrste koje formiraju glavicu beru nakon osam do deset sedmica.
Cijela biljka se siječe nožem pri zemlji, bez čupanja iz korijena kako se ne bi oštetile susjedne biljke. Tokom toplog vremena salata je najsočnija ako se bere rano ujutro, prije nego što lišće dehidrira na suncu.