Zeleno lisnato povrće prepuno je hranjivih tvari poput vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa, no treba znati i to da ono može utjecati na djelovanje određenih lijekova koji se koriste za sprečavanje nastanka krvnih ugrušaka, takozvanih antiokoagulansa ili razrjeđivača krvi.
Zbog čega je tako?
Najjednostavnije rečeno, sve se svodi na visoku količinu vitamina K sadržanog u lisnatome zelenom povrću, rekla je za Live Science Joan Salge Blake, profesorica nutricionizma i registrirana dijetetičarka nutricionistica Univeziteta u Bostonu.
Brojne vrste povrća, poput kelja, špinata, raštike, blitve, kupusa, salate endivije, brokule i prokulica, posebno su bogate vitaminom K te ga po porciji sadrže i više od 100 mikrograma.
Jedan od razloga zbog kojih je vitamin K važan je taj što ga organizam koristi za koagulaciju krvi ili faktore zgrušavanja, proteine potrebne za stvaranje krvnih ugrušaka, pojasnila je Salge Blake. Zgrušavanje krvi automatski je dio reakcije organizma na povredu i pomaže u sprečavanju prekomjernog gubitka krvi.
“Bez vitamina K obična bi posjekotina na vašem prstu mogla rezultirati nekontroliranim krvarenjem”, rekla je Salge Blake.
Da bi se smanjio rizik od nastanka krvnih ugrušaka kod pacijenata s određenim medicinskim stanjima, poput primjerice fibrilacije atrija, ljekari propisuju lijekove protiv zgrušavanja krvi, koji se još nazivaju antikoagulansima ili razrjeđivačima krvi.
Varafarin
Često propisivan antikoagulans je varfarin koji djeluje tako da blokira enzim koji aktivira vitamin K. Uz manje aktivnog vitamina K oslobađa se i manje faktora zgrušavanja pa krvni ugrušci nastaju sporije.
Kada pacijent koji uzima varfarin iznenada poveća unos namirnica bogatih vitaminom K, poput lisnatoga zelenog povrća, povećanje tog vitamina može poništiti učinke lijeka, što u konačnici liječenje čini manje učinkovitim i omogućuje brže zgrušavanje krvi.
Ne nužno. Ako se količina vitamina K u nečijoj prehrani odjednom smanji i postane vrlo niska, varfarin može postati preučinkovit, čime se povećava i rizik od mogućnega prekomjernog krvarenja.
Dakle, što treba poduzeti? Ključ sprečavanja takvih fluktuacija, kada je posrijedi učinkovitost varfarina jest održavanje dosljednog unosa vitamina K, savjetuje Salge Blake.
“Konzumiranje više ili manje lisnatog zelenog povrća nego što je to uobičajeno iz sedmice u sedmicu otežat će mogućnost predviđanja učinka varfarina na zgrušavanje krvi, što bi moglo utjecati na zgrušavanje ili na krvarenje”, rekla je Anastasiya Shor, docentica na Farmaceutskom fakultetu Touro u New Yorku.
Pojasnila je da neke vrste lisnatog povrća sadrže više vitamina K od drugih. Primjerice, zelena salata, šparoge i bamija sadrže ga 30 do 75 mikrograma (mcg) po porciji, a u porciji špinata ili kelja ima ga i više od 150 mcg.
Održavanje vitamina K
Shor preporučuje da pacijenti koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi nastoje održavati izvore vitamina K u svojoj prehrani sličnima iz sedmice u sedmicu kako bi bili sigurni da će i djelovanje varfarina biti postojano i učinkovito.
Da bi izbjegli interakcije između lisnatoga zelenog povrća i antikoagulansa, pacijenti koji ih uzimaju kao dio terapije, o svojoj bi prehrani, kao i o svim promjenama u sedmičnom unosu vitamina K u organizam trebali porazgovarati sa svojim ljekarom, preporučila je dr. Shor.
“To je timski rad s pacijentom, registriranim dijetetičarom nutricionistom i ljekarom, koji sarađuju da bi se postigao najbolji zdravstveni ishod”, rekla je Salge Blake.
Noviji lijekovi za razrjeđivanje krvi, kao i oni stariji poput aspirina, djeluju putem drukčijeg mehanizma i nemaju ovakvih interakcija.
No treba podsjetiti da u nekim slučajevima krvni ugrušci nastaju spontano i kada nema akutne povrede. Kada se takvi ugrušci pojave u arterijama ili venama mogu blokirati protok krvi u srce, mozak, pluća i ostale organe te rezultirati stanjem opasnim po život, poput srčanog udara, moždanog udara ili plućne embolije.
