Američki predsjednik Donald Trump rekao je da gaji "veliko poštovanje" prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom uoči njihova sastanka u Bijeloj kući. Nedavno ga je nazvao "diktatorom".
"Ne sjećam se da ga sam ga nazvao diktatorom"
Na pitanje BBC-ja hoće li se izviniti zbog toga što ga je nedavno nazvao "diktatorom", Trump je odgovorio da se ne može sjetiti da je to rekao. Također je Zelenskog nazvao "vrlo hrabrim".
Trump je govorio nakon sastanka s britanskim premijerom Keirom Starmerom o završetku rata između Ukrajine i Rusije. Predvidio je "vrlo dobar sastanak" sa Zelenskim danas, ističući da se napori za postizanje mira "odvijaju prilično brzo".
Sastanci nakon iznenađujućih američko-ruskih pregovora
Ovi sastanci dolaze nakon što je Trumpova administracija šokirala zapadne saveznike održavanjem prvih visokih američkih pregovora s Moskvom otkako je Rusija prije više od tri godine napala Ukrajinu. Američki predsjednik ranije je okrivio Zelenskog za rat i prekorio ga što nije ranije pokrenuo mirovne pregovore.
"Ondje si već tri godine", rekao je prošlog utorka. "Trebalo je to završiti… Nije trebalo ni započeti. Mogao si postići dogovor", poručio je Zelenskom i Ukrajini. No jučer, nakon sastanka sa Starmerom, Trump je novinarima rekao: "Mislim da ćemo sutra ujutro imati jako dobar sastanak. Vrlo dobro ćemo se slagati."
Sigurnosna jamstva i američki interes za rijetke metale
Zelenskij će pokušati osigurati određena sigurnosna jamstva za Ukrajinu koja bi poduprla svaki potencijalni mirovni sporazum. Na pitanje o tome, Trump je samo rekao da je "otvoren za mnoge stvari", ali da prvo želi postići dogovor između Rusije i Ukrajine prije nego što odluči koje bi mjere mogle biti poduzete za njegovu provedbu.
Zelenskij bi danas trebao potpisati sporazum kojim će SAD dobiti pristup ukrajinskim resursima rijetkih metala. Trump je sugerirao da bi prisutnost američkih rudarskih kompanija u Ukrajini mogla djelovati kao odvraćajući faktor za buduće ruske napade.
"Može se reći da je to osiguranje", rekao je u jučer. "Ne mislim da će se iko igrati s tim ako smo tamo s mnogo radnika i radimo s rijetkim metalima i drugim stvarima koje su nam potrebne."
Starmer: Britanija spremna poslati vojnike u Ukrajinu nakon rata
Britanski premijer ranije je izjavio da je Velika Britanija spremna poslati vojnike u Ukrajinu nakon rata kao dio mirovnih snaga, ali samo ako SAD, vodeći član NATO-a, pruži "osiguranje".
Na pitanje hoće li SAD pomoći britanskim mirovnim snagama ako ih Rusija napadne, Trump je odgovorio: "Britanci imaju nevjerojatne vojnike, nevjerojatnu vojsku i mogu se sami pobrinuti za sebe. Ali ako im zatreba pomoć, uvijek ću biti uz Britance, u redu?"
NATO-ov Članak 5 predviđa da će članice saveza doći u odbranu bilo koje saveznice koja bude napadnuta. Hvaleći Trumpovu "osobnu predanost postizanju mira" u Ukrajini, Starmer je rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo "spremno poslati vojnike i avione kako bi podržalo dogovor".
"Fokusirani smo na postizanje trajnog kraja ovog brutalnog rata u Ukrajini", rekao je. Međutim, dodao je da to ne smije biti mirovni sporazum "koji nagrađuje agresora ili ohrabruje režime poput Irana".
Trump o Putinu: "Nikad ne znaš šta ćeš dobiti"
Upitan je li Vladimir Putin pouzdan, britanski premijer rekao je da su njegovi stavovi o ruskom predsjedniku dobro poznati.
Na pitanje zašto on sam izgleda vjeruje Putinu, dok Starmer ne, Trump je rekao: "Znam mnoge ljude za koje biste rekli da nema šanse da vas ikada prevare, a najgori su ljudi na svijetu. Znam i druge za koje biste garantirali da će vas prevariti, a znate šta? 100% su časni. Dakle, nikad ne znaš šta ćeš dobiti."
Kremlj: Nema teritorijalnih ustupaka
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas, koja se trebala sastati s američkim državnim sekretarom Marcom Rubijom u Washingtonu prije nego što su ti razgovori otkazani zbog "problema s rasporedom", rekla je za BBC da "Rusija ne želi mir".
"Za bilo kakav mirovni sporazum potrebni su i Evropljani, kao i Ukrajinci", dodala je. Na putu za SAD, Zelenskij se jučer zaustavio u Irskoj i sastao s irskim premijerom Micheálom Martinom na aerodromu Shannon.
"Razgovarali smo o koracima za završetak rata s jamčenim mirom za Ukrajinu i cijelu Evropu", rekao je kasnije.
Historija sukoba i ruski stav
Nakon svrgavanja proruskog predsjednika Ukrajine 2014. godine, Moskva je anektirala poluotok Krim na Crnom moru i podržala proruske separatiste u krvavim borbama na istoku Ukrajine. Sukob je prerastao u otvoreni rat kada je Rusija 24. februara 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu.
Procjenjuje se da su stotine hiljada ljudi, većinom vojnika, poginule ili ranjene, dok su milijuni ukrajinskih civila protjerani. Osim Krima, Rusija sada kontrolira dijelove još četiri regije – Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson.
Kremlj je jučer upozorio da neće pristati na nikakve teritorijalne ustupke Ukrajini kao dio mirovnog sporazuma.
"Svi teritoriji koji su postali dio Ruske Federacije… integralni su dio naše zemlje, Rusije", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "To je apsolutno neosporna činjenica, o njoj nema pregovora."
U međuvremenu, ruski i američki dužnosnici sastali su se u Istanbulu na pregovorima o obnovi diplomatskih odnosa. Dvije nuklearne sile protjerale su diplomatsko osoblje jedna drugoj kada je Trumpov prethodnik, Joe Biden, bio u Bijeloj kući.