Evropski lideri proteklog vikenda u Ženevi slavili su uspjeh, uvjereni da je Donald Trump spreman saslušati njihove primjedbe i ublažiti svoj kontroverzni mirovni plan za Ukrajinu. Ursula von der Leyen pohvalila je “dobar napredak” nakon sastanka na kojem su po prvi put učestvovali i evropski savjetnici, zabrinuti da bi prvobitna verzija američkog plana dodatno ohrabrila Rusiju na nove napade.
No slavlje je trajalo kratko. Već u ponedjeljak, Kremlj je odbacio evropski kontraprijedlog, poručivši da “konstruktivno ne odgovara ruskim interesima”. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kasno sinoć je izjavio da su američki i ukrajinski pregovarači usaglasili skraćeni nacrt koji uzima u obzir neke stavove Kijeva, iako “osjetljiva” pitanja ostaju otvorena za razgovor s Trumpom. Istovremeno, američki sekretar vojske Dan Driscoll u Abu Dhabiju vodi razgovore s ruskim zvaničnicima o daljnjem usklađivanju mirovnog okvira.
Put prema mogućem “prisilnom miru”
Najveći rizik za Ukrajinu jeste mogućnost da Putin uvjeri Trumpa da se vrati na izvorni američko-ruski nacrt — 28 tačaka koji bi primorao Kijev da preda velike teritorije, odustane od ulaska u NATO i smanji vojsku sa skoro milion na 600.000 vojnika. U takvom scenariju, Zelenski bi se našao pred brutalnim izborom: prihvatiti ponudu koju diktiraju Moskva i Washington, ili se kockati opstankom Ukrajine čekajući da se Evropa konačno odluči na ozbiljniju pomoć.
A Europa, kako piše Politico, ni nakon skoro četiri godine rata ne šalje trupe, ne šalje sve traženo oružje i još uvijek nije spremna posegnuti za zamrznutom ruskom imovinom kako bi finansijski stabilizirala Ukrajinu. Iako je Evropska unija obećala da će ispuniti prazninu nastalu povlačenjem američke podrške, u praksi su ograničenja i podjele i dalje ogromni.
Evropa slaba, spora i podijeljena
Čak ni plan o korištenju 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine, koji je trebao biti simbol evropske odlučnosti, još nije zaživio. Belgija je blokirala ključne elemente prijedloga, dok pojedini evropski diplomati priznaju da bi cijela ideja mogla propasti ukoliko bi konačan mirovni plan uključivao direktnu referencu na ta sredstva.
Zbog toga bi evropski poreski obveznici, upozoravaju zvaničnici, na kraju mogli biti ti koji će vraćati novac Ukrajini ako bi sankcije Rusiji jednog dana bile ukinute, a sredstva iz Eurocleara vraćena Moskvi.
Istovremeno, inicijative o međunarodnoj mirovnoj misiji — nekada predlagane od Emmanuela Macrona i Keira Starmera — potpuno su zamrle. Francuska javnost odbacuje i samu ideju slanja vojnika u Ukrajinu, dok Njemačka ističe da je njena brigada u Litvaniji “dovoljno veliki doprinos”.
Trumpovi saveznici: “Evropa puno priča, ali nije spremna boriti se”
Republikanci bliski Trumpu tvrde da Evropa nema pravo buniti se protiv američkog mirovnog plana kada sama ne želi preuzeti vojni rizik. Greg Swenson, predsjednik Republicans Overseas u Ujedinjenom Kraljevstvu, poručio je da je evropsko protivljenje “prazna retorika”.
“Oni pričaju o demokratiji i odbrani Ukrajine, ali nisu spremni poslati svoje vojnike. Sve ostalo je samo priča”, rekao je.
Ukrajina pred historijskim izborom
Ako Putin uspije zadržati Trumpa na prvobitnoj verziji dogovora, Ukrajina bi se mogla suočiti s najtežom odlukom od početka invazije: kapitulirati pred nepravednim mirom ili se osloniti na Evropu koja — uprkos podršci — nije spremna uraditi dovoljno da zaustavi Rusiju.
Zelenski je jasno rekao da pregovori ulaze u “osjetljivu fazu”. Sada je jasno i zašto: ono što bude dogovoreno narednih sedmica moglo bi odrediti sudbinu Ukrajine za decenije unaprijed.