Naučnik Hrishikesh Chandanpurkar sa Univerziteta FLAME u Indiji, zajedno s međunarodnim timom, analizirao je više od dvadeset godina satelitskih podataka s NASA-inih misija GRACE i GRACE-FO. Zaključili su da slatka voda na kopnu ubrzano nestaje, i to rekordnom brzinom.
„Otkrili smo da su kontinenti (svo kopno osim Grenlanda i Antarktika) prošli kroz stope isušivanja bez presedana i da se područja koja se isušuju svake godine povećavaju za površinu dvostruko veću od američke savezne države Kalifornije“, navode autori istraživanja objavljenog u časopisu Science Advances.
Istraživanje naglašava da je najveći dio problema uzrokovan ljudskim pretjeranim crpljenjem podzemnih voda. Na kontinentima bez ledenjaka, čak 68% gubitka slatke vode povezano je s ovim procesom. Kao upečatljive primjere navode Kalifornijsku Središnju dolinu, koja proizvodi 70% svjetskih badema, te polja pamuka u Centralnoj Aziji pokraj nestalog Aralskog mora.
„Trenutno je pretjerano crpljenje podzemnih voda najveći doprinositelj opadanju kopnenih zaliha, značajno pojačavajući utjecaj rastućih temperatura, aridifikacije i ekstremnih suša“, pišu autori.
Satelitski podaci pokazuju da se vlažna područja dodatno vlaže, dok se suha isušuju još brže.
„Suha područja se isušuju brže nego što se vlažna vlaže“, navode naučnici. Čak i visoke geografske širine, poput Kanade i Rusije, gube vodu zbog topljenja permafrosta i leda.
Procjenjuje se da 75% čovječanstva u 101 državi već trpi ubrzani gubitak slatke vode. Ekstremne suše u Evropi i Srednjoj Americi dodatno naglašavaju ovu prijetnju.
„Zaštita svjetskih podzemnih zaliha vode od ključne je važnosti u svijetu koji se zagrijava i na kontinentima koji presušuju“, poručuju autori studije.
Iako globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena posustaju, naučnici naglašavaju da nema razloga da se isto dogodi i u borbi protiv ubrzanog isušivanja kontinenata.