Dok se svijet bori protiv suša historijskih razmjera, požara koji mijenjaju krajolik i smrtonosnih poplava, važan izvještaj globalnih znanstvenika kaže da se brzo smanjuje mogućnost reduciranja našeg oslanjanja na fosilna goriva, te izbjegavanja katastrofalnih promjena života kakvog danas poznajemo.
Znanstveno izvješće Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) kaže da se svijet brzo zagrijao do prosječne temperature 1.1 stepeni Celzijev više od predindustrijske razine, a sada napreduje prema 1.5 stepeni, što je kritični prag za koji su se svjetski čelnici složili da se ne smije prijeći kako bi se izbjegle sve lošije posljedice, piše CNN.
Kako zaustaviti rast?
Samo temeljitim smanjenjem emisije stakleničkih plinova, uz uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere, možemo zaustaviti ovaj uznapredovali trend.
"Zaključak je da nam preostaje nula godina da izbjegnemo opasne klimatske promjene, jer one su već ovdje", rekao je za CNN Michael E. Mann, vodeći autor izvješća IPCC-ja za 2001. godinu. Za razliku od prethodnih procjena, izvješće objavljeno danas zaključuje kako je nedvojbeno da su ljudi uzrokovali klimatsku krizu i potvrđuje da su se već dogodile rasprostranjene i nagle promjene, od kojih su neke i nepovratne.
To je djelomično posljedica vrtoglavog tempa kojim se planet zagrijavao u posljednje vrijeme, brže nego što su znanstvenici prethodno primjećivali. Od 2018. godine, kada je panel objavio posebno izvješće o značaju granice od 1.5 stepeni, emisije stakleničkih plinova nastavile su se povećavati i time gurale globalne temperature na više.
Čak i prema najoptimističnijem scenariju IPCC-ja, prema kojem svjetske emisije danas počinju naglo padati i svode se na neto nulu do 2050. godine, globalna temperatura ipak će dosegnuti prag od 1.5 stupnjeva prije nego što počne padati.
"Crveno upozorenje za čovječanstvo"
U saopćenju za javnost glavni tajnik UN-a António Guterres nazvao je izvješće "crvenim upozorenjem za čovječanstvo" te napomenuo da je prag od 1.5 stupnjeva opasno blizu.
"Jedini način da spriječimo prekoračenje ovog praga je hitno pojačavanje naših napora i prihvaćanje najambicioznijeg puta", rekao je Guterres.
Izvješće IPCC-ja pojavilo se samo tri mjeseca prije međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama pod vodstvom UN-a, tokom kojih se očekuje da će globalni čelnici osnažiti svoje obveze smanjenja emisije stakleničkih plinova. Iako su neke zemlje obećale strože rezove nakon Pariškog sporazuma 2015. godine, mnoge su propustile rokove za to, a i dalje postoji značajna razlika između onoga što čelnici obećavaju i onoga što je potrebno do 2030. godine.
"Iz znanstvene perspektive, svaki stupanj, svaki dio stupnja, svaka polovica stupnja bitni su u smislu ograničavanja posljedica klimatskih promjena. Dakle, što god zemlje odredile kao cilj, postoje prednosti i posljedice u odabiru tih granica", rekao je za CNN Ko Barrett, bivši potpredsjednik IPCC-ja.
"Ovo je pakao, nevolja i propast"
Dave Reay, direktor Edinburškog instituta za klimatske promjene, rekao je da svjetski čelnici moraju imati u vidu zaključke ovog izvještaja na konferenciji u novembru i poduzeti hitne mjere.
"Ovo nije samo još jedno znanstveni izvještaj. Ovo je pakao, nevolja i propast", istaknuo je Reay.
"Znali smo što slijedi i sada je to ovdje"
S povećanjem računalne moći znanstvenici su uvjereniji nego ikad u povezivanje klimatske krize i ekstremnih vremenskih prilika, što za neke regije - čak i pri 1.1 stupnju većim temperaturama - već postaje nepodnošljivo.
Michael Byrne, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta Oxford, rekao je kako se ovo izvješće razlikuje po tome što učinci globalnog zagrijavanja više nisu u dalekoj budućnosti ni u dalekim dijelovima svijeta. "Znali smo što slijedi i sada je to ovdje", dodao je Byrne.
Suše su 70 posto češće
Toplinski val koji je ovog ljeta ubio stotine ljudi na sjeverozapadu SAD-a i kanadskoj pokrajini British Columbiji bio bi gotovo nemoguć bez klimatske krize, utvrdili su istraživači. Kriza je učinila da su razorne padaline uragana Harvey otprilike tri puta vjerojatnije i 15 posto intenzivnije, ističu znanstvenici. Harvey je 2017. godine donio više od 19 bilijuna galona vode u Teksas i Louisianu, što je izazvalo razorne poplave na području Houstona. IPCC kaže da se obilne oborine koje su se događale jednom u 10 godina sada javljaju 30 posto češće.
Globalno gledajući, suše koje su se mogle dogoditi samo jednom u 10-ak godina sada se događaju 70 posto češće, pokazuje izvještaj. Veza s klimatskim promjenama osobito je jaka na zapadu Sjedinjenih Američkih Država, koje proživljavaju povijesnu višegodišnju sušu koja je isušila rezervoare i izazvala nestašicu vode. Usred suše koja ne popušta i rekordnih vrućina, sezone požara sada su duže i rezultiraju razornijim požarima. Šest od 10 najvećih požara u Kaliforniji dogodilo se 2020. ili 2021. godine.
"Vidimo uistinu zastrašujuće ponašanje požara. Ne znam kako to dovoljno naglasiti", rekao je Chris Carlton, nadzornik kalifornijskog šumskog parka prirode Plumas, koji je ovogodišnju sezonu požara nazvao "nepoznatim teritorijem".
Charles Koven, vodeći autor poglavlja u izvješću o globalnim ugljikovim ciklusima, rekao je za CNN da je Kalifornija već dosegnula ključnu tačku u požarima: "Mislim da nismo znali gdje je taj prag dok ga nismo prešli. Ono što izvještaj jasno pokazuje je da će vjerovatnost prelaska bilo koje od ovih granica zasigurno povećati zagrijavanje."
"Zagrijavanje iznad 1.5 stepeni dovelo bi do toga da klimatski sustav izgleda neprepoznatljivo"
Sa svakim djelićem stupnja dodatnog zagrijavanja učinci se pogoršavaju. Čak i unatoč ograničavanju zagrijavanja na 1.5 stepeni Celzijevih, za koje je prema Pariškom sporazumu utvrđeno da je idealno za sprječavanje najgorih posljedica, ekstremni vremenski uvjeti koje je svijet doživio ovog ljeta postat će sve ozbiljniji i učestaliji. Zagrijavanje iznad 1,5 stupnjeva, kažu znanstvenici, dovelo bi do toga da klimatski sustav izgleda neprepoznatljivo.
Andrew Watson, znanstvenik sa Sveučilišta Exeter, rekao je da klimatski modeli korišteni u izvješću ne obuhvaćaju rizik od događaja "male vjerojatnosti, a velikog utjecaja" koji postaju vjerojatniji povećavanjem globalne temperature.
"To su događaji poput urušavanja ledenog pokrova, iznenadnih promjena u cirkulaciji oceana ili katastrofalnih požara. "Ove 'poznate nepoznanice' još su strašnije", rekao je Watson.
Izvještaj od otprilike 3500 stranica vrhunac je gotovo desetljeća klimatskih istraživanja znanstvenika širom svijeta. I premda se IPCC smatra glavnim izvorom informacija o klimatskim promjenama, ova organizacija ima tendenciju biti konzervativna u svojim otkrićima zbog načina na koji funkcionira, jer su stotine znanstvenika postigle konsenzus ne samo o istraživanju, već i izričaju kojim ga opisuju.
"Ledene ploče se tope, ekstremne poplave bit će češće, razina mora nastavit će rasti"
Ipak, izvještaj objavljeno danas koristi najjaču formulaciju dosad u opisu klimatske krize. Ledene ploče se tope i nastavit će se topiti; ekstremne poplave zbog veće razine mora bit će sve učestalije; a sama razina mora nastavit će rasti i u 22. stoljeću, jednostavno zbog količine topline koju su oceani dosad zadržali. Istodobno znanstvenici alarmiraju, Međunarodna agencija za energetiku kaže da će ljudska emisija ugljikovog dioksida porasti za 1.5 milijardi tona 2021. godine, što je drugo najveće povećanje u historji. Time je nadmašena većina prošlogodišnjeg pada uzrokovanog pandemijom covida-19.
Izvješće IPCC-a jasno ukazuje da globalni lideri moraju odmah smanjiti emisije stakleničkih plinova, prije nego što se smrtonosni i skupi vremenski ekstremi još više pogoršaju. No Barrett kaže kako je ključna poruka u izvještaju da je još uvijek moguće spriječiti najstrašnije posljedice.
"Zaista su potrebne neviđene transformacijske promjene, brzo i trenutno smanjenje emisije stakleničkih plinova na neto nulu do 2050. godine. Ideja da još postoji put prema naprijed trebala bi nam dati nadu", zaključio je Barrett za CNN.
