Belgija, zemlja poznata po pivu, čokoladi i evropskim institucijama, u posljednjih deset godina postala je centar mnogo mračnije industrije trgovine narkoticima. Njene luke Antwerpen i Zeebrugge danas su najveća ulazna tačka kokaina, heroina i sintetičkih droga u Evropsku uniju
U sjeni kontejnera i teretnih brodova odvija se veliki podzemni biznis koji povezuje kartele iz Latinske Amerike, afričke posrednike i evropske dilere. Za belgijske vlasti to je postalo noćna mora bez kraja, a za krijumčare logistički raj.
Samo u Antwerpenu, jednoj od najvećih evropskih luka, zapljene kokaina narasle su s 91 tone u 2021. na gotovo 110 tona u 2022. godini, čime je Belgija pretekla nizozemski Rotterdam i učvrstila status glavnog ulaza narkotika u Evropu.
Dubokovodne luke, neprekidan promet kontejnera i slobodno kretanje unutar Schengena stvorili su savršene uvjete za krijumčarenje. Dok milioni tona robe prolaze kroz terminale, među njima se skrivaju stotine kilograma kokaina i heroina, često sakrivenih u kutijama s voćem te među čeličnim cijevima ili dijelovima mašina, piše Euractiv.
Belgijska carina priznaje da uspijeva presresti tek između 10 i 40 posto pošiljki koje stižu u zemlju, a ostatak nestaje na evropskim cestama kamionima i vozovima i završava na tržištima diljem kontinenta.
Kako funkcionira krijumčarski lanac
Kokain koji dolazi u Belgiju najčešće potječe iz Kolumbije, Perua i Ekvadora. Pošiljke se otpremaju u legalnim kontejnerima, često preko zapadne Afrike (Senegal, Obala Slonovače, Zelenortski Otoci) ili Kariba, kako bi se prikrilo njihovo stvarno porijeklo.
Kad brodovi pristanu u Belgiji, u akciju stupaju tzv. extractor ekipe, mladići, često tinejdžeri, koje bande unajmljuju da brzo otvore kontejnere, izvade drogu i zatvore ih prije nego što stignu inspektori. U posljednjih godinu dana krijumčari su se prilagodili pojačanim kontrolama: sada šalju manje, ali češće pošiljke. Belgijska carina presrela je u prvoj polovici godine 82 pošiljke kokaina, prosječne težine 204 kilograma, a lani su bile gotovo dvostruko veće.
Slični obrasci vrijede i za druge droge. Heroin i dalje putuje balkanskom rutom iz Afganistana preko Turske, kanabis dolazi iz Maroka u Španiju, a sintetičke droge i prekursori poput metamfetamina dopremaju se iz Azije zrakom ili čak poštanskim paketima.
Globalizacija i novac jači od zakona
Položaj Belgije u srcu zapadne Evrope čini je idealnim logističkim čvorištem za daljnju distribuciju. Odande se droga kamionima prevozi u Njemačku, Francusku, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo te se prepakira i prodaje uz višestruku dobit.
Procjenjuje se da tržište kokaina u Evropi vrijedi 11,6 milijardi eura, a kanabisa 12,1 milijardu. Takvi golemi iznosi prirodno su privukli i druge oblike kriminala, od pranja novca do korupcije u javnim službama. U Antwerpenu je2024. godine uhapšeno 128 osoba, uključujući 16 maloljetnika, a istražitelji sve češće otkrivaju da kriminalne mreže ulaze u luke, policiju i pravosuđe.
Belgijski sudija, koji je četiri mjeseca proveo u tajnom skrovištu zbog prijetnji, upozorio je da zemlja riskira pretvaranje u 'narkodržavu', u kojoj mafijaške mreže postaju paralelni centri moći.
Brisel nova linija fronta
Samo 45 kilometara od antverpenskih dokova, glavni grad Brisel sve češće osjeća posljedice. U posljednjih godinu dana zabilježeno je 57 pucnjava, od čega 20 tokom ljeta, većinom u kvartovima Molenbeek i Anderlecht, poznatima po visokoj stopi nezaposlenosti i prisutnosti bandi.
U februaru je ispred stanice metroa Clémenceau došlo do oružanog sukoba koji je završio smrću muškarca, a u septembru je velika policijska akcija obuhvatila 708 osoba i 621 vozilo. Unatoč tim akcijama, nasilje ne prestaje. Brisel danas ima stopu ubistava od 3,19 na 100.000 stanovnika, među najvišima u Evropskoj uniji.
'Organizirani kriminal više nije ograničen na luke. Sada ga osjećamo u svakom dijelu grada', upozorio je javni tužitelj Julien Moinil.
Evropa u kontrapritisku
Belgija nije usamljena. U cijeloj Evropskoj uniji količina zaplijenjene droge stalno raste, ali i dalje predstavlja tek mali dio stvarne količine koja dolazi. Prema Evropskoj agenciji za drogu (EUDA), kilogram kokaina kupljen u Latinskoj Americi za nekoliko hiljada eura na evropskom tržištu doseže i 30.000 eura.
EU je ove godine usvojio Mapu puta protiv trgovine drogom zbog jačeg nadzora nad hemijskim prekursorima, tvarima koje se koriste u proizvodnji sintetičkih droga, i uveo procjenu rizika za nove spojeve. Belgijske vlasti razmatraju i spajanje šest policijskih zona Brisela, kao i učestalije racije u lučkim područjima.
Unatoč pojačanim mjerama, krijumčarske mreže i dalje su korak ispred. Skrivaju pošiljke iza fiktivnih firmi, koriste kriptiranu komunikaciju, a korumpirane lučke radnike pretvaraju u saradnike. Samo u prvoj polovini ove godine u Antwerpenu je zaplijenjeno 16,7 tona kokaina, no analitičari upozoravaju da je to tek vrh ledenog brijega.