Kada se solarna baklja usmjeri ka našoj planeti, može suptilno preraspodijeliti naelektrisane čestice u Zemljinoj jonosferi, oblasti gornje atmosfere ispunjenoj naelektrisanim gasom. U novoj studiji, istraživači navode da te promjene mogu blago izmijeniti električne sile unutar Zemljine kore i utjecati na stabilnost rasjeda na kojima dolazi do zemljotresa.
Ako bi se ovo ispostavilo kao tačno, time bi se uspostavila direktna veza između zemljotresa na našoj planeti i uslova u svemiru, na način koji naučnici trenutno ne uzimaju u obzir. Međutim, drugi istraživači upozoravaju da je model korišten u studiji, objavljenoj u časopisu International Journal of Plasma Environmental Science and Technology, previše pojednostavljen i da bi geološki procesi u stvarnim uslovima mogli gotovo potpuno ublažiti taj efekat.
Naša planeta je prožeta prirodno generisanom električnom energijom. Posebno su pukotine u Zemljinoj kori pod velikim pritiskom ispunjene džepovima vode koja je toliko vrela da nije ni tečnost ni gas. Ova tečnost obiluje naelektrisanim jonima, što znači da se pukotine ponašaju poput kondenzatora, skladišteći električnu energiju. Ti rasedi su takođe ključne oblasti u kojima nastaju zemljotresi zbog nagomilavanja mehaničke energije.
U novoj studiji, istraživači su napravili model u kojem su Zemljinu koru i jonosferu, naelektrisani sloj na oko 402 kilometra iznad Zemlje, tretirali kao dva kraja ogromne baterije. Pomoću modela su predvidjeli da, kada čestice iz solarne baklje pogode Zemlju, one pomjeraju elektrone u jonosferi nadole. To naelektrisanje povećava elektrostatičku silu u kori, izazivajući promjene pritiska na okolne stijene, što može podstaći rasjed da se pokrene i izazove zemljotres.
Istraživači navode da zemljotres na poluostrvu Noto u Japanu 2024. godine podržava njihove nalaze, jer se poklopio sa snažnom solarnom aktivnošću. Ipak, Američki geološki zavod (USGS) već dugo naglašava da zemljotresi ne prate Sunčev 11-godišnji ciklus na jasan i ponovljiv način.
Postoji i problem slučajnosti, solarne baklje i zemljotresi su česti, pa se ponekad vremenski poklope čak i ako nisu povezani. Geofizičar Viktor Novikov iz Ruske akademije nauka ističe da model ne odražava punu složenost kore:
„Predloženi model je u velikoj mjeri pojednostavljen. Autori nisu u potpunosti uzeli u obzir otpornost stijena na provođenje električne energije, što bi moglo oslabiti električno polje prije nego što ono doprinese potresu.“
Uprkos kritikama, naučnici nastavljaju tragati za mogućom vezom između svemirskog vremena i tektonike ploča. Za sada, studija ostaje prijedlog mehanizma koji treba dodatna testiranja, podsjećajući nas na osnovno naučno pravilo korelacija nije isto što i uzročnost.