U posljednje vrijeme sve se više govori o vitaminu D, i to s dobrim razlogom. Ovaj važan nutrijent nije značajan samo za zdravlje kostiju, već ima ulogu i u funkcionisanju imuniteta, mišića, raspoloženja i općeg stanja organizma.
Ipak, istraživanja pokazuju da žene češće imaju nedostatak vitamina D nego muškarci. Razlog nije slučajan, već je povezan s hormonima, životnim fazama i posebnim potrebama ženskog organizma.
Hormoni igraju važnu ulogu
Žensko tijelo tokom života prolazi kroz brojne hormonalne promjene, a one mogu značajno utjecati na nivo vitamina D.
Estrogen, jedan od ključnih ženskih hormona, pomaže tijelu da vitamin D pretvori u aktivni oblik koji organizam može koristiti. Kada nivo estrogena opadne, posebno tokom menopauze, ovaj proces postaje manje efikasan.
Posljedica može biti manja količina aktivnog vitamina D, slabija apsorpcija kalcija i povećan rizik od gubitka koštane mase.
Trudnoća i dojenje dodatno povećavaju potrebe
Ni trudnoća i period dojenja nisu izuzetak. U tim fazama organizam žene ima povećane potrebe za vitaminom D i kalcijem kako bi se podržalo zdravlje majke i pravilan razvoj bebe.
Zbog toga žene u određenim životnim periodima mogu biti posebno osjetljive na njegov nedostatak.
Građa ženskog tijela također može imati utjecaj
Vitamin D je rastvorljiv u mastima, a žene prirodno imaju veći udio masnog tkiva nego muškarci. Zbog toga se dio vitamina D može skladištiti u masnim rezervama, pa ga u krvi može ostati manje dostupnog organizmu.
Koje posljedice može izazvati nedostatak vitamina D?
Najpoznatija posljedica manjka vitamina D jeste slabljenje kostiju. Bez dovoljno ovog vitamina tijelo ne može efikasno apsorbovati kalcijum, što s vremenom može povećati rizik od osteopenije i osteoporoze.
Osim toga, nizak nivo vitamina D može biti povezan sa:
- češćim osjećajem umora i manjkom energije,
- slabošću mišića,
- sporijim oporavkom organizma,
- češćim infekcijama,
- promjenama raspoloženja kod nekih osoba.
Važno je napomenuti da ovi simptomi mogu imati i druge uzroke, pa je najpouzdaniji način provjere laboratorijska analiza krvi.
Kako povećati nivo vitamina D?
Dobra vijest je da tijelo najveći dio vitamina D može proizvesti samo kada je koža izložena sunčevim zracima. Zato je redovan boravak na otvorenom jedan od najjednostavnijih načina za održavanje njegove odgovarajuće količine.
Ishrana također može pomoći, iako nema mnogo namirnica koje prirodno sadrže velike količine vitamina D.
Preporučuju se:
masna riba poput lososa, skuše i sardine,
- žumance,
- džigerica,
- mlijeko, jogurt i drugi proizvodi obogaćeni vitaminom D.
Ako sunce i prehrana nisu dovoljni, ljekar može preporučiti dodatke vitamina D. Budući da je rastvorljiv u mastima, najbolje se apsorbira uz obrok koji sadrži zdrave masnoće, poput maslinovog ulja, avokada ili orašastih plodova.
Koliko vitamina D je potrebno?
Za većinu odraslih osoba do 70 godina preporučeni dnevni unos iznosi oko 600 internacionalnih jedinica (IU), dok se nakon 70. godine preporuka povećava na oko 800 IU dnevno.
Kod osoba koje imaju potvrđen nedostatak ili određene zdravstvene probleme, ljekar može preporučiti drugačiju količinu.
Vitamin D s razlogom nosi nadimak "vitamin sunca". Iako se čini kao mali dio svakodnevne brige o zdravlju, njegov utjecaj na organizam je veoma značajan.
Dovoljno boravka na suncu, raznovrsna prehrana i pravilna suplementacija kada je potrebna mogu napraviti veliku razliku za zdravlje kostiju, mišića i cijelog organizma.