Ne samo da su žene podložnije dugom covidu više nego muškarci, već mogu razviti i drugačije simptome.
Prema novoj studiji, žene imaju 31 posto veću vjerojatnost da će razviti dugi covid, a one između 40 i 55 godina suočene su s još većim rizikom. Osim o dobi, šanse da žena ima dugotrajne ili nove simptome u mjesecima i godinama nakon što je preboljela covid također su ovisile o trudnoći i menopauzi, pokazalo je istraživanje.
Prepoznavanje spolnih razlika u riziku od dugog covida može pomoći ljekarima da učinkovitije dijagnosticiraju i liječe pacijente s dugim covidom, kaže za Everyday Health autorica studije dr. Dimpy Shah, profesorica populacijskih zdravstvenih nauka na Univerzitetu Texas Health Science Centar.
Iako se većina ljudi oporavi od covida, kod dugog covida simptomi traju tri mjeseca ili duže nakon početne (akutne) infekcije. Iako naučnici znaju da više žena nego muškaraca ima autoimuna stanja kao što je reumatoidni artritis, te da žene također imaju veću vjerojatnost da će razviti postvirusne sindrome poput kroničnog umora, postoji određena nesigurnost oko toga jesu li žene izložene većem riziku od dugog covida, prema autorima studije. Dodatni je problem što su mnoga istraživanja pokazala da muškarci razvijaju teži covid i imaju veći rizik od smrti povezane s covidom u usporedbi sa ženama.
Žene srednjih godina imaju 45 posto veći rizik od dugog covida
Istraživači su koristili podatke od više od 12 000 odraslih osoba koje su se u studiju uključile od oktobra 2021. do jula 2024. i koje su istraživači posjećivali šest mjeseci ili više nakon što su imale covid. Osobne procjene i laboratorijski rad odvijali su se najmanje jednom godišnje, a sudionici su ispunjavali upitnik o simptomima svaka tri mjeseca.
Čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir faktore poput rase, etničke pripadnosti, varijante covida, ozbiljnosti infekcije covidom i druge nemedicinske društvene faktore koji utječu na zdravlje poput obrazovanja i prihoda, otkrili su da su žene u studiji imale 31 posto veću vjerojatnost da će razviti dugi covid u usporedbi s muškarcima.
Razumijevanje dugog covida
“Napredovali smo razumijevanju dugog covida, ali treba otkriti još toga”, kaže Shah. Zagovaranje pacijenata i nastavak istraživanja pomogli su u prevladavanju početnog skepticizma o dugom covidu kao legitimnoj dijagnozi, budući da su ga ljudi često označavali kao tjeskobu ili pripisivali simptome postojećim stanjima, dodaje Shah. “Dugi covid sada je široko prihvaćen kao stvarno i iscrpljujuće stanje, iako naše razumijevanje njegovih mehanizama i učinkovitih tretmana ostaje nepotpuno”.
Također postoji više jasnoće u vezi sa širokim spektrom simptoma i manifestacija koje ljudi s dugim covidom doživljavaju, kaže dr. Geng. “Sada je prikladnije preoblikovati dugi covid kao krovni pojam koji obuhvaća mnogo različitih podtipova, a ne samo jedan entitet”, kaže ona. Dodaje da se podtipovi dugog covida mogu preklapati s poznatim sindromima kao što su sindrom kroničnog umora (koji se naziva i mialgični encefalomijelitis) i sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS).
Istraživači se nadaju da bi novi uvidi mogli pomoći u pojednostavljenju dijagnoze, otvoriti put velikim novim kliničkim ispitivanjima i identificirati nove tretmane. "U ovom trenutku nemamo lijeka za dugi covid, a to je hitna potreba", kaže Geng.