Prema novom istraživanju naučnika bečkog Univerziteta za prirodne resurse i biomedicinske nauke (BOKU) provedenog u 113 država, vodeću ulogu u strategijama za očuvanje okoliša i zaštitu klime ima smanjena upotreba građevinskog zemljišta.
Gustoća stanovništva nije najvažniji faktor koji doprinosi emisijama kao što je to ranije smatrano. Najvažniji faktor je površina izgrađenih struktura po glavi stanovništva, odmah poslije bruto domaćeg proizvoda BDP. Rezultati studije pokazuju da su strategije koje štede zemljišne površine od velike važnosti kada se radi o dugoročnim klimatskim ciljevima i da utjecaj građevina i struktura ipak igra važniju ulogu kada se radi o godišnjim emisijama po glavi stanovništva.
Naučnici su u toj studiji pomoću statističkih podataka istražili korelaciju između gradnje građevina, upotrebe energije i emisija ugljičnog dioksida u odnosu na važnost uobičajenih indikatora kao što je BDP.
Istraživanja posljednjih godina smatrala su BDP glavnim činiocem za određivanje energetskih potreba i emisija ugljičnog dioksida stanovništva, dok uloga građevina i saobraćajne infrastrukture nije istražena na državnom nivou zbog nedostatka odgovarajućih indikatora.
Sada je u sklopu ove studije definisano čak 16 pokazatelja pomoću kojih se sa većom sigurnošću mogu predvidjeti emisije ugljičnog dioksida, što omogućuje bolje analize i modeliranje scenarija za naučnike u budućnosti. Time bi se također mogla opovrgnuti korelacija između energetske potrošnje i emisija CO2 sa BDP-a, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
