Mural osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića odolijeva jajima, farbi i sličnim pokušajima građana da sa fasade jedne od zgrada u centru Beograda unište sliku nekadašnjeg komandanta vojske bosanskih Srba.
Lik Mladića, osuđenog za ratni zločin i genocid u Bosni i Hercegovini pred Haškim tribunalom, stoji gotovo četiri mjeseca na fasadi zgrade na uglu ulica Njegoševe i Alekse Nenadovića.
Nepoznati autor naslikao je mural krajem jula ove godine, mjesec dana nakon što je sud u Hagu 8. juna potvrdio doživotni zatvor Ratku Mladiću.
Nepoznati autori, za koje su sumnja da pripadaju desničarskim i navijačkim grupama, premazali su mural bezbojnim lakom, rekao nam je jedan od stanara zgrade koji je želio da ostane anoniman iz straha za svoju bezbjednost.
Momci u kapuljačama uspijevaju da nakon nekoliko sati vrate mural u prvobitno stanje. Debeo sloj bezbojnog laka koji "štiti" mural omogućava im da očiste bačenu farbu.
Neko od njih je neprestano na straži u blizini murala u šta se uvjerila ekipa Radija Slobodna Evropa (RSE) i odmah započinje akcija čišćenja murala. Oni, kako nam je rečeno, ne žele da daju izjave za medije.
Stanari zgrade, na kojoj su desničari bez dozvole nacrtali lik Ratka Mladića u uniformi, kažu da ne mogu normalno da funkcionišu.
"I ovaj cirkus što se događa zadnjih dana, ova nesrazmjera demonstracija sile u utorak kad je cijeli kvart bio pod opsadom, zatvoren saobraćaj, legitimisanje, tumačim kao teror prema stanarima koji su se usudili da se suprotstave tom muralu", rekao je za RSE stanar.
Policija je spriječila aktiviste nevladinih organizacija za ljudska prava da u utorak 9. novembra na Međunarodni dan borbe protiv fašizma prekreče mural koji slavi Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovječnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Obrazloženje je bilo da postoji opasnost od međusobnog fizičkog sukoba (pristalica i protivnika najavljenog skupa) i narušavanja javnog reda i mira.
Ipak, tog dana su aktivistkinje za ljudska prava Aida Ćorović i Jelena Jaćimović gađale jajima mural nakon čega su bile privedene.
U znak protesta zbog toga aktivisti nevladinih organizacija i građani pokušali su da dođu do zgrade na kojoj je mural, ali ih je policija u tome zaustavila. Na mestu skupa bilo je i pripadnika desničarskih organizacija.
Problem prepušten stanarima?
Za četiri mjeseca koliko je mural na fasadi zgrade nijedna gradska institucija ga nije uklonila.
Rješenjem komunalne inspekcije beogradske opštine Vračar od 20. septembra, u koje je RSE imao uvid, naloženo je stambenoj zajednici da u roku od dva dana od prijema grafit ukloni, o svom trošku.
Zbog sloja kojim je zaštićen, za uklanjanje murala je potrebna specijalizovana firma za čišćenje fasada.
Međutim, sve kontaktirane firme, kako su nam rekli stanari, odbile su uklanjanje murala.
Upravnica zgrade Aleksandra Blagojević objasnila je za RSE da su se nakon privatni firmi obratili opštini.
"Mi smo se obratili opštini sa idejom da oni nalože, da ne bude nekih neprijatnih situacija što se tiče i stanara i nas, tako da je opština dala nalog. Kontaktirali smo firme koje se bave krečenjem i oni zbog svojih ličnih stavova ili pak bezbjednosti nisu htjeli da prihvate uklanjanje murala", navela je Blagojević.
Stanari se posle toga obraćaju nevladinoj Inicijativi mladih za ljudska prava (YIHR), ali je njihovu planiranu akciju policija zabranila.
Sagovornik RSE iz zgrade kaže da je situacija prerasla stambeno pitanje njihove stambene zajednice.
"Sa najvišeg državnog nivoa, od predsjednika lično, mi dobijamo odgovornost za sve. Mi smo tu odgovornost prihvatili prije nego što nam je on dao, ali smo mi nemoćni jer nemamo s kim tehnički to da uradimo", naveo je stanar.
Ipak, poručuje da stanari iako su izloženi uvredama i prijetnjama desničara posljednjih dana, neće odustati od namjere da zid vrate u prvobitno stanje.
Prethodno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, komentarišući nastalu situaciju sa muralom Mladića, uputio i pitanje odakle nekome pravo da kritikuje bilo koga i da odlučuje ko će kakve grafite i murale da pravi.
"Zna se koji su organi za to nadležni, šta je skupština stanara, zna se ko o tome donosi odluke", rekao je Vučić 10. novembra.
Inicijativa traži odricanje od politike čija je ikona Mladić
Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava rekao je za RSE da je došlo do prebacivanja odgovornosti od izvršne vlasti na republičkom nivou do lokalne vlasti.
"Mislim da je sada riječ o zaštiti lika i djela Ratka Mladića i o jednoj dehumanizaciji ljudi koji su ubijeni i u genocidu u Srebrenici, ali i u ratu u Bosni i Hercegovini od strane Mladićeve vojske", rekao je Milosavljević.
Milosavljević najavljuje da će YIHR nastaviti da pritiska državne organe kako bi se uklonio mural ocjenjujući da je zamena teza da je to sada na stanarima i na stambenoj zajednici.
"Mi tražimo odricanje od zločinačke politike devedesetih, čija je ikona Mladić", poručio je Milosavljević.
Zvaničnici Srbije, na čelu sa predsjednikom države Aleksandrom Vučićem, uprkos sudskim presudama ne priznaju da se u Srebrenici dogodio genocid već upotrebljavaju termin "strašan zločin".
Lik Ratka Mladića se, osim u Beogradu, nalazi na fasadama zgrada i u pojedinim drugim gradovima u Srbiji.
'Zid ćutanja' grada i države
Zašto je od građana, koji nisu dali dozvolu da se na njihovoj zgradi u centru Beograda iscrta Mladićev lik, traženo da o svom trošku grafit uklone i da li država smatra da je crtanje lika osuđenog ratnog zločinca na fasadama dozvoljeno – pitanja su na koja je RSE naišao na "zid ćutanja" u gradskim i državnim institucijama Srbije do objave ovog teksta.
Na upit RSE o postupanju policije – da li su podnijete krivične prijave zbog crtanja grafita sa Mladićevim likom i da li to policija tretira kao krivično delo, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo.
Nije odgovoreno ni iz uprave Grada Beograda i Komunalne milicije - gradskog organa koji je zadužen za zaštitu i održavanje komunalnog reda u Beogradu.
Nije odgovorila ni komunalna inspekcija beogradske opštine Vračar na čijoj se teritoriji nalazi zgrada sa Mladićevim likom, a koja je izdala rešenje stanarima da grafit uklone sa fasade.
Inspekcija, primera radi, nije tražila da grafit ukloni nadležno komunalno preduzeće – Gradska čistoća, koja je zadužena da čisti fasade javnih objekata kao što su škole, bolnice ili druge državne ustanove.
Na upit Gradskoj čistoći u Beogradu da li je dobila bilo kakav nalog da ukloni Mladićev grafit za RSE takođe nije odgovoreno.
Kako zakon tretira crtanje Mladićevih murala?
Pravni savjetnik u nevladinom Komitetu pravnika za ljudska prava (YUCOM) Milan Filipović je za RSE objasnio da crtanje grafita može biti prekršaj ili krivično djelo, u zavisnosti od kvalifikacije pred sudom.
Naglasio je da se problem grafita mržnje ne može svesti na pitanje komunalnog reda.
"Grafiti mržnje su u najmanjoj mjeri pitanje komunalnog reda. Državne institucije bi trebalo da učine sve kako bi efikasno i brzo procesuirale počinioce. Od grafita mržnje do zločina iz mržnje je samo korak", naveo je Filipović.
Pravnik YUCOM-a je podsjetio i da Krivični zakonik Srbije izričito zabranjuje negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina kada su utvrđeni presudom domaćeg suda ili Međunarodnog krivičnog suda (MKS).
Ovo međutim, ne važi za presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), pred kojim je osuđen Ratko Mladić.
"Zbog ovog nevjerovatnog propusta, slikanje murala Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca, nažalost, nije samo po sebi kažnjivo. Postavlja se pitanje da li bi slikanje murala Ratka Mladića moglo da se okarakteriše kao neko drugo krivično djelo kojim se zabranjuje podstrekivanje mržnje i netrpeljivosti", istakao je Filipović.
'Nije mural, nego grafit'
Umjetnica i aktivistkinja Milica Grujičić iz Novog Sada objasnila je za RSE kako se, na legalan način, oslikavaju fasade. Ona je predstavnica grupe građana Lančana reakcija, koja je organizovala oslikavanje više od deset umjetničkih murala u Novom Sadu. I na javnim objektima, ali i na stambenim zgradama.
"Zgrada je vlasništvo stanara i mi prvo njima objašnjavamo šta želimo da uradimo - pokazujemo skicu murala, predstavljamo umjetnika i onda oni odlučuju", navela je Grujičić.
Prikupljaju se potpisi stanara, a da bi se pokrenula procedura za oslikavanje fasade pred gradskim institucijama, potrebno je da se dobije saglasnost više od polovine onih koji žive u zgradi.
Nakon toga se svi papiri dostavljaju nadležnoj gradskoj upravi, koja daje dozvolu.
Murali se, u zavisnosti od tehnike, slikaju sprejevima ili akrilnim bojama. Nekada je prvo potrebno pripremiti fasadu, ukoliko nije u odgovarajućem stanju.
Nakon oslikavanja, mural se može preći "anti-grafit zaštitom" - specijalnom emulzijom koja mural štiti od oštećenja prilikom kiše, snijega ili sunčevog UV zračenja.
Takođe, ta zaštita omogućuje da se, ako neko prešara ili ošteti mural, to lako obriše. Prema riječima Milice Grujičić, takva zaštita murala je "prilično skupa".
Umjetnica naglašava da na fasadi u centru Beograda nije mural, nego grafit sa Mladićevim likom. Mladićev lik oslikan je bez dozvole, uništava tuđu imovinu, i kako kaže Milica Grujičić predstavlja "veliku provokaciju".
"Voljela bih da se reč mural pažljivo koristi, jer mural predstavlja umjetničku vrijednost, u kombinaciji sa arihtektonskom. Da su ti ljudi, stanari zgrade u Beogradu, htjeli da imaju nešto na svojoj fasadi i da su ovi autori imali dozvolu, mi tu ne bismo mogli ništa. A pošto se ovde radi o narušavanju nečije imovine i narušavanju javnog reda i mira, onda je to ozbiljan problem", zaključila je Grujičić.
U međuvremenu nevladine organizacije, poput Inicijative mladih za ljudska prava optužuju državu da čuva mural, dok predsjednik Srbije odgovara da je policija čuvala red i mir.
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) vlastima u Srbiji je poručeno da "Ratko Mladić ne treba da bude lice koje Beograd pokazuje svijetu", a iz Evropske unije je ponovljen stav o potrebi da se efikasno prevaziđe naslijeđe prošlosti, odnosno o uzdržavanju od bilo kakvog veličanja ratnih zločinaca i negiranja ratnih zločina.
