Prema futurologu Tomu Cheesewrightu i astrofizičaru dr. Alastairu Reynoldsu, niz tehnoloških iskoraka koji danas djeluju kao naučna fantastika mogao bi postati svakodnevica do 2050. godine. Njihova analiza ukazuje na to da će tempo inovacija u zdravstvu, energetici, ishrani i digitalnim uređajima značajno unaprijediti kvalitet života, uprkos čestim strahovima od pretjerane automatizacije i vještačke inteligencije (AI).
Zdravstveni sistem bi se, prema predviđanjima, pomjerio sa liječenja na prevenciju, uz širu primjenu bioštampanih organa koji bi zamjenjivali oštećene ili nefunkcionalne dijelove tijela. Ovakva tehnologija obećava duži i zdraviji život, uz znatno bolje terapijske mogućnosti nego danas.
U oblasti svemirskih tehnologija, očekuje se početak izgradnje prvog svemirskog lifta: ogromne strukture namijenjene transportu tereta i putnika u orbitu. Za razliku od raketa, ovaj vid putovanja bio bi tiši, čistiji i održiviji, uz višenedjeljno putovanje i jedinstven pogled na Zemlju.
U našim kućama i stanovima, roboti bi postali uobičajeni "cimeri", sposobni da obavljaju kućne poslove poput čišćenja, pranja i iznošenja otpada, ali i da pruže društvo zahvaljujući naprednoj vještačkoj inteligenciji. Istovremeno, ishrana bi se mijenjala: laboratorijski uzgojeno meso i insekti u prerađenom obliku nudili bi nove, održive izvore proteina.
Jedna od najradikalnijih promjena tiče se digitalnih uređaja. Pametni telefoni, kakve danas poznajemo, mogli bi potpuno nestati, a njihovo mjesto bi zauzele pametne naočale i gotovo nevidljivi ekrani integrisani direktno u životni prostor ili čak u obliku kontaktnih leća.
Autori projekta "Meet Tomorrow" ističu da je cilj ovih prognoza da podstaknu optimizam i pokažu da tehnološki napredak može nadmašiti pesimizam i unaprijediti svakodnevni život svih ljudi na planeti.