Kad su 1896. godine uspostavljene prve moderne Olimpijske igre, odličja za pobjednike bila su napravljena od čistog zlata.
Organizatori su tu bili široke ruke, pa je tako svakom zlatnom olimpijcu u Atini 1896. godine pripala zlatna medalja koja je, kad prebacimo podatak o težini i današnjoj cijeni zlata, vrijedila 63 hiljade dolara.
Kako je danas? Ni blizu. Iako je pariška zlatna medalja zapravo vrjednija od one na većini posljednjih igara. Iz jednostavnog razloga, vrijednost zlata na tržištu dugo nije bila veća nego danas.
I to iako se na medalji nalazi samo šest grama zlata. Da, pariška zlatna medalja u sebi ima 505 grama srebra, 18 grama željeza s Eiffelova tornja i spomenutih šest grama zlata. Odnosno, zlato je iskorišteno tek za gornji sloj medalje.
Prema cijeni spomenutih ruda, vrijednost pariške zlatne medalje je 950 dolara, što je čak 66 puta manja vrijednost nego medalja iz 1896. Naravno, danas ih se i puno više dijeli, pa si MOO ne može dopustiti veći trošak od ovoga.
Za usporedbu, zlatna medalja iz Londona 2012. godine vrijedi 708 dolara.
Srebrna medalja u sebi sadrži 507 grama srebra i 18 grama željeza, a vrijednost joj je 486 dolara. Bronca sadrži 415 grama bakra, 22 grama cinka i 18 grama željeza. Ona vrijedi tek 13 dolara.
Medalja u potpunosti napravljena od zlata posljednji je put dodijeljena 1912. godine, a kad bi se danas tako izlila, uz trenutačne dimenzije, vrijedila bi 41 hiljadu dolara.
