Cijene zlata posljednjih dana dosegle su historijske rekorde, dok su investitori masovno ulagali u ovu “sigurnu luku” zbog rastuće globalne političke neizvjesnosti. Cijena zlata je u ponedjeljak prvi put premašila 5.000 dolara po unci, a nakratko se približila i nivou od 5.500 dolara. Sličan rast zabilježili su i srebro i platina.
Ipak, ubrzo je uslijedio oštar pad cijena, nakon naznaka političke stabilnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Uprkos tome, cijene plemenitih metala i dalje su znatno više nego u isto vrijeme prošle godine.
Trumpova politika i globalni nemiri gurali cijene prema gore
Jedan od ključnih razloga rasta cijena zlata je neizvjesnost vezana za trgovinsku i vanjsku politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Njegove carine i prijetnje novim trgovinskim mjerama uzdrmale su globalna tržišta i potaknule investitore da se okrenu zlatu kao sigurnijoj imovini.
Ratovi u Ukrajini i Gazi dodatno su pojačali osjećaj globalne nestabilnosti, dok su Trumpove prijetnje u vezi s Grenlandom poljuljale povjerenje u američki dolar. Nakon takozvanih “tarifa Dana oslobođenja”, dolar je zabilježio jedan od najvećih padova tokom Trumpovog mandata, što je dodatno poguralo cijene plemenitih metala.
Analitičari ističu da se zlato ponaša upravo onako kako se od njega očekuje u vremenima krize – raste kada su tržišta nervozna, a politički i geopolitički rizici u porastu.
Veliku ulogu u rastu cijena imala je i kontinuirana kupovina zlata od strane centralnih banaka. Mnoge države sve više koriste zlato kao rezervnu imovinu, nastojeći se zaštititi od zavisnosti o američkoj monetarnoj politici. Posebno se ističe Kina, najveći svjetski kupac zlata, ali i zapadni investitori koji ulažu kroz fondove i kompanije povezane s trgovinom plemenitim metalima.
Zašto su cijene naglo pale
Pad cijena zlata, srebra i platine uslijedio je nakon informacija da bi Trump za novog predsjednika američkih Federalnih rezervi mogao nominirati Kevina Warsha, kojeg tržišta doživljavaju kao umjereniju i predvidljiviju opciju. Time su splasnuli strahovi od agresivnog smanjenja kamatnih stopa, slabljenja dolara i rasta inflacije – faktora koji su prethodno poticali kupovinu zlata.
Ipak, analitičari upozoravaju da su cijene plemenitih metala i dalje znatno više nego prošle godine, zbog trajnih geopolitičkih tenzija, postojećih i najavljenih carina te oružanih sukoba širom svijeta. Zlato, zbog svoje ograničene dostupnosti i nezavisnosti od dugova država ili kompanija, ostaje privlačna opcija za investitore u nesigurnim vremenima.
Stručnjaci podsjećaju i da volatilnost cijena pokazuje kako vrijednost zlata može pasti gotovo jednako brzo kao što je i porasla, što potvrđuje da ni “sigurne luke” nisu potpuno imune na tržišne potrese.