Cijene zlata i srebra proteklih mjeseci podsjećaju na finansijski rolerkoster. Nakon drastičnog rasta koji je počeo sredinom januara, uslijedili su podjednako dramatični padovi. Zlato je za samo sedam dana palo sa 5.000 dolara na 4.420 dolara po unci.
Tržište plemenitih metala jedva se oporavilo od januarskog strmoglavog pada, kada je vrijednost sa rekordnih 5.300 dolara za samo 48 sati pala na 4.700 dolara. Iako su se tada pominjale spekulativne radnje, oštri padovi postali su redovna pojava u posljednja dva mjeseca. Od januarskog rekorda, zlato je do danas izgubilo 21 posto svoje vrijednosti.
Rat, inflacija i vrijednost zlata
Sukob koji bukti u Iranu uzrokovao je nagli skok cijena nafte, što je pojačalo globalnu inflaciju. To je, s druge strane, ojačalo američki dolar i povećalo očekivanja da će kamatne stope ostati visoke.
U takvom okruženju, investiciono zlato gubi privlačnost jer ne donosi prinos (kamatu) i postaje manje konkurentno u odnosu na druge finansijske instrumente. Cijena zlata je 21. marta zabilježila drugi najveći sedmični pad u historiji trgovanja, odmah nakon onog iz 1983. godine.
Zašto zlato više nije "sigurna luka"
Od početka američko-izraelskih napada na Iran, zlato je padalo svake sedmice. Investitori su masovno prodavali svoje zalihe zlata kako bi došli do gotovine (likvidnosti) i pokrili gubitke na drugim tržištima.
Glavni broker kompanije Momentum Securities, Nenad Gujaničić, ističe da zlato nije ispunilo svoju osnovnu funkciju zaštite imovine. Tržište je postalo poligon za velike spekulante.
Velike centralne banke prestale su kupovati zlato, a neke su ga vjerovatno počele i prodavati kako bi osigurale gotovinu u vanrednim okolnostima.
Nesigurnost oko trajanja rata direktno diktira trendove.
Srebro je izgubilo petinu svoje vrijednosti, a pogođeno je i usporavanjem privrede. Budući da se srebro masovno koristi u industrijskoj proizvodnji, strah da će rat zaustaviti rad fabrika dodatno je oborio njegovu cijenu.
Pojedini analitičari smatraju da bi era stalnog rasta cijena zlata mogla biti završena. Centralne banke i zemlje izvoznice nafte sve više koriste postojeće zlatne rezerve za čuvanje kapitala umjesto za dalju akumulaciju. Također, postoji mišljenje da je zlato u prethodnom periodu bilo precijenjeno, pa je trenutna korekcija cijena bila neizbježna.
Stabilizacija cijena donekle je uslijedila nakon najava o mogućim mirovnim pregovorima, ali budućnost plemenitih metala i dalje zavisi od monetarne politike svjetskih sila i stanja globalnih javnih finansija.