Nakon snažnog uzleta početkom godine koji je zlato doveo do novih historijskih rekorda, posljednjih nekoliko dana donijelo je primjetno smirivanje tržišta i pojačanu volatilnost. Investitori koji su početkom proljeća gotovo bez zadrške kupovali plemenite metale sada postaju oprezniji, jer se globalna tržišta ponovo nalaze između dva snažna pritiska – rastuće inflacije i neizvjesnosti oko budućih poteza američkog Feda. Upravo je taj sukob očekivanja obilježio proteklu sedmicu i gurnuo zlato ispod psihološki važne granice od 4.500 dolara po unci.
Sedmica je ipak započela optimistično. Nakon što je u petak zlato trgovano oko 4.518,95 dolara po unci, početak novog tjedna donio je novi val kupovine te je cijena u ponedjeljak porasla na 4.555,80 dolara po unci. U tom trenutku tržište je još uvijek reagiralo na povećanu potražnju za sigurnijom imovinom, ponajprije zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku i straha od novog vala inflacijskih pritisaka povezanih s rastom cijena energije.
No već tokom utorka sentiment se počeo mijenjati. Cijena zlata spustila se na 4.533,20 dolara, dok je u srijedu dodatno oslabila na 4.486,38 dolara. Time je tržište ponovo palo ispod ključne tehničke i psihološke razine od 4.500 dolara, što je otvorilo pitanje ulazi li zlato u ozbiljniju fazu kratkoročne korekcije nakon gotovo neprekidnog rasta tokom proteklih mjeseci.
Glavni razlog ovosedmičnog pritiska leži u promjeni očekivanja oko američke monetarne politike. Najnoviji podaci pokazali su nastavak rasta i potrošačkih i proizvođačkih cijena u SAD-u, dok tržište sada očekuje da bi indeks lične potrošnje (PCE), kojem Fed pridaje veliku važnost, mogao ostati iznad ciljanih 2 %. Zbog toga su se očekivanja investitora posljednjih dana značajno promijenila. Dok je tržište početkom godine računalo na jedno do dva smanjenja kamatnih stopa tokom 2026., sada dio ulagača čak razmatra mogućnost novog povećanja kamata.
Takav zaokret odmah se odrazio na tržište zlata. Jačanje američkog dolara i rast prinosa na državne obveznice tradicionalno smanjuju privlačnost plemenitih metala, jer zlato ne donosi kamatni prinos. Upravo zato dio investitora posljednjih dana koristi visoke razine za realizaciju dobiti.
Dodatni pritisak stigao je i iz Indije, jednog od najvećih svjetskih potrošača zlata. Indijska vlada sredinom maja povećala je uvozne carine na zlato i srebro sa 6 na čak 15 posto kako bi smanjila pritisak na domaću valutu i ograničila rast uvoza sirovina. Posljedice su bile gotovo trenutne. Brojni indijski investitori počeli su prodavati zlato na domaćem tržištu, a trgovina se kratkotrajno odvijala po cijeni nižoj za gotovo 200 dolara po unci u odnosu na službene cijene. Uvoz zlata u Indiju već je tokom aprila pao 47 % u odnosu na petogodišnji prosjek, a analitičari očekuju dodatno slabljenje potražnje tokom drugog tromjesečja.
Ipak, nakon volatilne sedmice, zlato se danas uspjelo ponovo probiti iznad ključne razine od 4.500 USD/oz. Iako ulagače čine nervoznima, ovakve kratkoročne oscilacije su potpuno uobičajene i ne trebaju biti razlog za brigu, jer dugoročna slika je ono na što se zapravo treba fokusirati. Vrijednost zlata je u zadnjih pet godina porasla za gotovo 140 %. Geopolitičke napetosti, visoka razina globalnog duga i kontinuirana kupovina zlata od strane centralnih banaka i dalje pružaju snažnu podršku tržištu. Goldman Sachs ovoga je tjedna dodatno povećao procjenu kupnje zlata od strane centralnih banaka za 2026. godinu na čak 60 tona mjesečno, naglašavajući da države nastavljaju ubrzano diverzificirati svoje devizne rezerve zbog rastuće globalne nesigurnosti.
Zbog toga mnogi analitičari smatraju da se tržište trenutno ne nalazi na početku dugoročnog silaznog trenda, već prije u fazi konsolidacije nakon izrazito snažnog rasta. Ako se ove prognoze ostvare, zlato bi do kraja godine moglo dosegnuti nove rekordne razine. Upravo će naredne sedmice pokazati može li zlato zadržati cijenu iznad 4.500 dolara po unci ili će korekcija dobiti dodatni zamah pod pritiskom inflacije, prinosa i neizvjesnosti oko daljnjih poteza Feda.