Novo povećanje geopolitičkih napetosti, suprotno očekivanjima, nije pomoglo cijenama plemenitih metala. Srebro je zabilježilo posebno oštar pad od preko četiri posto, dok je zlato skliznulo ispod nivoa od 4.700 dolara po unci (31,1 gram). Ovim padom cijena zlata je sada za 16 posto niža u odnosu na rekorde zabilježene u januaru.
Sve upućuje na to da iza ovog trenda stoje prvenstveno inflacijska očekivanja i posljedični pritisak na rast kamatnih stopa. Također, ne treba zanemariti činjenicu da se cijena zlata u posljednjih 10 godina gotovo učetverostručila, uz prosječni godišnji rast od nešto manje od 15 posto. S obzirom na to da je takav rast visok čak i za dionice, stručnjaci smatraju da investitori sada jednostavno „uzimaju profit“ prodajom svojih zaliha.
Uprkos trenutnom padu, zlato igra sve značajniju ulogu u rezervama centralnih banaka širom svijeta, gdje trenutno drži 24 posto udjela.
Zanimljivo je da je zlato nedavno nadmašilo udio američkih državnih obveznica u tim rezervama. Za poređenje, u posljednjem kvartalu 2015. godine odnos je bio potpuno drugačiji: obveznice su činile trećinu rezervi centralnih banaka, dok je zlato učestvovalo sa svega 9 posto.