Zbog rata na Bliskom istoku i rizika od vojnog sukoba između SAD i Kine oko Tajvana, analitičari očekuju da će cijene zlata ostati na visokom nivou. U tom kontekstu, BestBrokers je istražio potražnju za zlatom od strane centralnih banaka tokom 2024. i početka 2025. koristeći podatke Svjetskog savjeta za zlato kako bi identificirao najveće kupce i vlasnike, piše Geopolitika News.
Izvještaj ukazuje na rastuću razliku u strategijama rezervi centralnih banaka: manja ekonomije koncentriraju rezerve u zlatu kao zaštitu od valutne nestabilnosti, dok veće ekonomije i dalje dominiraju u apsolutnim količinama. “Cijene zlata počele su rasti prošle godine jer su i centralne banke i investitori tražili sigurnu imovinu usred rastućih geopolitičkih tenzija i ekonomske nesigurnosti”, navode iz BestBrokersa.
Taj rast je doveo do toga da cijena zlata do juna premaši 3.400 dolara po unci, što ga čini drugom najvećom rezervnom imovinom na svijetu, ispred eura. Među državama s najvećim udjelom zlata u državnim rezervama, Bolivija je na vrhu liste. U decembru 2024. posjedovala je 22,5 tona, što je 96,5% ukupnih rezervi – u vrijednosti od 2,73 milijarde dolara (2,37 milijardi eura). “Značajno je da Bolivija nije ni kupovala ni prodavala zlato od 2002.”, navodi se u izvještaju.
Venecuela je druga, sa 161,2 tone, što čini 89,9% njenih rezervi ili 16,95 milijardi eura. Portugal, s 382,7 tona, drži 84,7% svojih rezervi u zlatu – procijenjenih na 40,24 milijarde eura u aprilu 2025. godine. To odražava dugogodišnju sklonost zlatu kao stabilnom sredstvu očuvanja vrijednosti.
U apsolutnom iznosu, SAD ostaje dominantan globalni vlasnik sa 8.133,5 tona zlata procijenjenih na 985,6 milijardi dolara (855,2 milijarde eura). Zlato čini 78,6% ukupnih američkih rezervi. Njemačka slijedi s 3.351,1 tonom vrijednih 406,1 milijardi dolara (352,4 milijarde eura) – što predstavlja 78% njenih rezervi. Kina, iako posjeduje 2.294,5 tona, drži samo 6,8% svojih rezervi u zlatu. Te rezerve se procjenjuju na 278 milijardi dolara (241 milijardu eura), što odražava strategiju koja favorizira diverzifikaciju u devizama i drugoj imovini.