Nekad mozak krene da bruji kao radio koji ne zna da se ugasi. U roku od pola minute, misli skaču od „Zaboravila sam zubara“, „Šta ako imam rak?“, „Pijem li dovoljno vode?“. I sve to bez ikakvog stvarnog razloga. Psihoterapeutkinja Claire Patterson iz British Association for Counselling and Psychotherapy opisuje to ovako: „Tijelo ti zapne u režimu alarma na ON, iako ne postoji nikakva stvarna, prisutna opasnost.“
I dok milioni ljudi širom svijeta žive sa anksioznim poremećajima, čekanja na psihološku pomoć postaju sve duža, ponekad i do skoro dvije godine. Zato mnogi traže alternativne načine da se smire, poput pletenja ili drugih kreativnih hobija koji umu daju predah.
Gdje je granica između normalnog stresa i problema sa anksioznošću?
Stres: Pojavi se pred važan događaj (npr. prezentacija) i nestane kad sve prođe.
Anksioznost: Ostaje i kad događaj prođe. Mozak vas drži u stalnom „bori se – bježi – zamrzni se“ modu. Patterson poručuje: „Nije sve u tvojoj glavi, to je stvarna, fiziološka reakcija.“
No. 1 crvena zastavica: katastrofično razmišljanje
Kad um automatski skače na najgore moguće scenarije za sve što se dešava (ili bi moglo da se desi), anksioznost kuca na vrata.
Primjeri iz života
Ležite u krevetu u 2 ujutro i mislite: „Šta ako izgubim posao? Ako ne mogu da platim kredit? Ako završim na ulici?“
Partner kasni sa porukom? Odmah pomislite: „Doživio je nesreću“ ili „Ostavlja me“.
Još 7 znakova da anksioznost izmiče kontroli
Pretjerano analiziranje tuđih pogleda, pauza i tona glasa.
Izbjegavanje ljudi i planova jer si preopterećena.
Oštra samokritika: „Šta nije u redu sa mnom?“
Kombinacija neodlučnosti i perfekcionizma koja vodi ka odlaganju.
Fizički simptomi: napetost mišića, glavobolje, vrtoglavica, pa čak i panični napadi.
Nemogućnost da se smirite bez pomoći.
Konstantna, niska tenzija u stomaku bez jasnog razloga.
Brzi SOS vodič za spuštanje tenzije
90 sekundi disanja: udah 4 sekunde, zadrži 2, izdah 6–8.
Imenujte osjećaj: „Sada osjećam anksioznost jer sam pomislila na nešto. Tijelo me pokušava zaštititi.“
5–4–3–2–1 metoda: 5 stvari koje vidiš, 4 koje čuješ, 3 koje dodiruješ, 2 koje mirišeš, 1 koju osjetiš okusom.
Razmrdajte tijelo: opustite ramena, vilicu, dlanove, prošetajte nekoliko minuta.
Provjerite osnovne potrebe: spavanje, hrana, voda, sunce, pokret.
Kad panični napad zakuca na vrata
Recite sebi: „Ovo je panični napad, ne srčani udar, proći će.“
Stavite ruku na grudi ili stomak i usporite disanje.
Operite ruke hladnom vodom ili stavite led na vrat.
Ne bježite iz situacije, ostanite dok se talas ne smiri.