Kardiologinja Elizabeth Klodas iz SAD-a kaže kako postoje dugoročne posljedice koje organizam trpi ako jedemo previše masnoća te zanemarujemo raznovrsnost u prehrani, prenosi MSN.
Klodas navodi da postoji nekoliko zajedničkih indikatora koji ukazuju na to da u prehrani pretjerujete s unosom masnoća, čak i ako je riječ o zdravim mastima iz avokada, oraha ili ribe.
- Debljate se
„Masnoće su bogate kalorijama i sadrže dvostruko veću kalorijsku vrijednost po gramu od grama ugljikohidrata ili proteina. Samo jedan gram masnoća sadrži devet kalorija, dok gram ugljikohidrata i proteina ima samo četiri kalorije“, upozorava ona.
- Imate visok holesterol
„Zasićene masnoće kakve nalazimo u namirnicama životinjskog porijekla poput maslaca, sira i konzerviranog mesa, odrazit će se na vašu krvnu sliku. Ljudi koji konzumiraju previše zasićenih masti obično imaju visoki LDL holesterol“, pojašnjava kardiologinja.
LDL holesterol poznatiji je kao loš tip holesterola. Ljudi na ketogenoj dijeti posebno su skloni povišenim vrijednostima LDL holesterola budući da se uglavnom hrane masnoćama.
- Loš dah
„Ako koristite masnoće kao osnovni izvor energije, proizvodite ketone koji vode do neugodnog zadaha iz usta. Mnogi ljudi koji su na dijeti s visokim udjelom masnoća i smanjenim unosom ugljikohidrata moraju prati zube nekoliko puta na dan kako bi smanjili neugodne nuspojave“, kaže Klodas.
- Probavne tegobe
Ako vam je prehrana bogata mastima, to vjerovatno znači da ne sadrži mnogo povrća, voća ili cjelovitih žitarica. Sve su to izvori vlakana, a prehrana sa smanjenim udjelom vlakana rezultira zatvorom i drugim probavnim smetnjama. To je ujedno i nuspojava kod ljudi koji jedu previše mesa.
- Osjećate se loše
Klodas kaže da zasićene masti i transmasne kiseline uzrokuju upalne procese u tijelu, a zbog toga osjećate nadutost i općenito vam nije ugodno u vlastitom tijelu.
Koliko masti treba jesti
Američka FDA kaže da, ukoliko vaš plan prehrane sadržava oko 2.000 kalorija na dan, najveća dopuštena količina masti iznosi 78 grama. Naravno, to može varirati ovisno o individualnom unosu kalorija. Žene kojima je dovoljno i 1.500 kalorija na dan trebaju maksimalno 58 grama masti. S druge strane, elitni sportaši koji dnevno unesu oko 3.500 kalorija trebaju oko 135 grama masnoća.
Uz to, 10 posto dnevnog kalorijskog unosa trebale bi biti zasićene masnoće. To znači, ukoliko jedete oko 2.000 kalorija na dan, zasićene masnoće ne bi trebale prelaziti više od 22 grama. S druge strane, American Heart Association navodi da, ukoliko želite očuvati zdravlje srca, na dan ne biste trebali unijeti više od 13 grama.
Trans masti svakako valja izbjegavati, iako su obično skrivene u pakiranoj procesuiranoj hrani. Način kako ih izbjeći prilikom kupovine je provjera deklaracije proizvoda. Trans masti obično su označene pojmovima hidrogenizirane ili djelomično hidrogenizirane masnoće. Stručnjaci savjetuju da proizvode koji sadrže te sastavnice svakako izbjegavate.
Dugoročni učinci
Ukoliko jedete samo jedan tip hrane, dugoročno sebi uskraćujete različite važnu nutrijente koji inače dobivate raznolikom prehranom. Ako jedete masnu hranu poput mesa, pojedinih vrsta ribe i orašida, nasuprot zdravoj i balansiranoj prehrani koja se sastoji od zelenog lisnatog povrća, voća i cjelovitih žitarica, mogli biste doživjeti ozbiljan nedostatak nekoliko ključnih vitamina i minerala.
Klodas upozorava i kako biste mogli narušiti delikatnu ravnotežu biohemije tijela. Ako redovno jedete visokokalorične namirnice bogate mastima i gomilate kilograme, lako biste mogli razviti inzulinsku rezistenciju. To vodi do masne jetre, visokog pritiska i dijabetesa tipa 2.
„Studije su pokazale da prehrambene navike različitih ljudi i njihovo zdravstveno stanje imaju veze s unosom masnoća koje povezuju s visokom pobolom od raka“, kazala je.
Kakve su dobre masnoće
Masnoće su, kao proteini i ugljikohidrati, makronutrijenti koje moramo jesti kako bismo preživjeli. Klodas kaže kako nije upitno trebaju li biti dio naše prehrane, nego bismo se trebali usredotočiti na kvalitetu masnoća koje unosimo.
Naprimjer, nezasićene masti koje su tekuće na sobnoj temperaturi, za razliku od zasićenih koje su krute, nalaze se u biljnim izvorima i obično je to maslinovo ulje, ulje orašida, sjemenki, avokada i ribe. Takve su masnoće vrlo zdrave. Poznate su i kao alfa - linolenska kiselina (ALA) koja predstavlja samo jedan tip omega 3 masnih kiselina kakve sadrže orasi, chia sjemenke ili sjemenke lana, a pomažu održavanju nivoa LDL holesterola, odnosno dobrog holesterola. To će pomoći u smanjenju rizika nastanka kardiovaskularnih bolesti, moždanog i srčanog udara.
„Klinička istraživanja su pokazala da dodavanjem samo dva miligrama ALA na dan u kombinaciji sa cjelovitim žitaricama i biljnim sterolima u samo 30 dana mogu smanjiti razinu lošeg holesterola“, kaže Klodas.
Masnoće, dakle, ne valja izbjegavati, nego pripaziti na kvalitet onih koje unosimo hranom te količinama koje su nam potrebne.
