Zlata je rođena u februaru 1920. u Bosni i Hercegovini, u Docu kraj Travnika. Odrasla je u Sarajevu, a najveći dio života bila je poznata pod nadimkom “Teta Vegeta”.
Igrom slučaja, 1955. našla se u Zagrebu, a veliki snijeg zavijao je sve puteve u Jugoslaviji. Zbog zavijanih puteva, dugo nije mogla da se vrati u Sarajevo.
Provodeći vrijeme u zavijanom Zagrebu, Zlata je pokušala da nađe posao. Prijavila se na oglas za hemijskog tehničara u “Podravki” i bila je primljena, piše Telegraf.rs.
Vremenom je napredovala, i već sljedeće godine otišla je u Koprivnicu i započela istraživački rad u Podravkinom centru. Godine 1959. smislila je i napravila začin koji do tada u svijetu nije postojao. Nazvali su ga “Vegeta 40″, a kasnije je ime promijenjeno u samo “Vegeta”.
U to vrijeme, živjela je u skromnoj fabrici u Koprivnici zajedno s kolegama, dijelivši s njima jedan obrok dnevno. Ulice su bile blatnjave i grad je bio nerazvijen. Sve je bilo teška improvizacija – ivice kesica za ambalažu su lijepili peglama koje su pozajmljivali od žena iz okolnih kuća.
“Vegeta” je preko noći postala nevjerovatno popularna u cijeloj Jugoslaviji, a zatim je počela da se širi i u okolnim zemljama. Danas se “Vegeta” prodaje u preko 40 zemalja svijeta na svim kontinentima.
Zahvaljujući Zlati i njenom izumu, “Podravka” je s ovim svojim najprodavanijim proizvodom postala globalna kompanija, a siromašan gradić Koprivnica je procvjetao. Preko 50 kompanija širom svijeta je pokušalo da iskopira ovaj začin svojom verzijom “zamjene”.
Zlata je u ranoj mladosti imala ljubav koju nikada nije preboljela, i kasnije se nikada više nije udavala. Umjesto toga, posvetila se naučnom radu. Čitavog života sam sanjala da stvorim nešto što će biti korisno. Voljela sam puno da učim, čitam i proučavam neke stvari koje nisu bile u mom fahu, pa i po cijenu neprospavane noći – govorila je Zlata.
Zlata Bart dobila je razna odlikovanja i priznanja: trg u Koprivnici, park u Zagrebu, spomen-sobu u “Podravki”, proglašena je počasnom građankom Koprivnice (tek 2006. uz Alojza Mocka i Žarka Dolinara), dobila je nagradu Večernjeg lista za životno djelo i mnoge druge nagrade.
Umrla je 2008. godine u 88. godini života.
Danas postoji fondacija “Zlata Bartl” koja svake godine daje istoimene stipendije najtalentovanijim studentima za podršku naučno-istraživačkih radova.
