Sarajevo je jučer bilo gotovo paralizirano snježnim padavinama, a očekuje se da se danas stanje poprilično normalizira, a jučerašnje padavine su daleko od rekorda kada se radi o snijegu u glavnom gradu bih.
Tokom historije, Sarajevo i Bosna i Hercegovina više puta su zabilježili posebno visoke snježne padavine koje su ostavljale snažan trag u svakodnevnom životu i u kolektivnom sjećanju građana.
U Sarajevu, rekordna visina snijega u novijoj historiji zabilježena je februara 2012. godine. Snježni nevrijeme počelo je 3. februara, a 4. februara 2012. visina snježnog pokrivača prelazila je jedan metar u mnogim dijelovima grada. Ove padavine dovele su do ozbiljnih poremećaja u saobraćaju i svakodnevnom životu, zbog čega se ova zima i danas pamti kao period s najvišim snijegom kojeg su građani Sarajeva doživjeli.
Posebno je zabilježen februar 1984. godine, kada su grad i okolna planinska područja bili domaćini XIV Zimskih olimpijskih igara. U noći sa 7. na 8. februar 1984. počeo je obilni snijeg, koji je prekrio grad i planine i predstavlja snijeg koji je sigurno najviše obradovao građane, jer je savršeno pripremio ambijent za otvaranje Igara 8. februara i idealne uslove za takmičenja održana od 8. do 19. februara 1984. godine.
Također, pamti se i zima 1962/1963. godine, koja se smatra jednom od najhladnijih i najsnježnijih u 20. stoljeću. Snijeg je tada danima neprekidno padao, uz dugotrajne niske temperature, a snježni pokrivač u Sarajevu se zadržavao sedmicama, što ovu zimu svrstava među posebno visoke snježne padavine u historiji grada.
Na nivou Bosne i Hercegovine, najveće količine snijega nisu zabilježene u gradovima, već u planinskim područjima. Bjelašnica se tradicionalno navodi kao područje s najvećim visinama snijega u zemlji, gdje su u pojedinim zimama zabilježeni snježni nanosi od više metara.
Izrazito snježne zime karakteristične su i za Kupres, Vlašić i Jahorinu, koji su poznati po dugim i obilnim zimskim padavinama.