Međunarodni praznik rada, 1. maj, dan je kada se diljem svijeta slavi radnička solidarnost i prisjeća historijske borbe za radnička prava. U BiH, ovaj dan ima posebnu notu – miris kuhanog graha koji se širi iz parkova i s izletišta diljem zemlje. Tradicija besplatne podjele graha postala je gotovo sinonim za Prvi maj, no otkud potječe taj običaj i kakvu simboliku nosi?
Da bismo razumjeli simboliku graha, važno je podsjetiti se na korijene samog Praznika rada. Sve je počelo 1. maja 1886. godine u Chicagu, kada je oko 40.000 radnika izašlo na ulice tražeći bolje uvjete rada, sažete u slavnom zahtjevu "8-8-8": osam sati rada, osam sati odmora i osam sati za kulturno uzdizanje. Protesti su završili krvoprolićem, poznatim kao Haymarket afera, koje je postalo simbolom radničke borbe. Tri godine kasnije, na kongresu Druge internacionale, odlučeno je da će se 1. maja svake godine obilježavati kao Međunarodni praznik rada, u spomen na čikaške žrtve.
Iako ne postoji službeno pravilo koje nalaže kuhanje graha za Prvi maj, najjednostavnije i najčešće prihvaćeno objašnjenje jest da je grah oduvijek bio radnička hrana. Visoke energetske vrijednosti (oko 333 kalorije na 100 g, s velikim udjelom ugljikohidrata), grah je bio zasitno i relativno pristupačno jelo koje je radnicima i seljacima davalo snagu za duge i naporne radne dane. Podjela graha na Praznik rada tako simbolizira povezanost s radničkom klasom, skromnost i zajedništvo. To je jelo koje hrani i krijepi, baš kao što je radnička borba trebala osnažiti i poboljšati položaj radnika.
Ova se tradicija čvrsto ukorijenila i održava se do danas. Gotovo da nema većeg grada u BiH gdje se na Praznik rada ne organizira besplatna podjela graha za građane.
Osim graha, još jedan snažan simbol Praznika rada je crveni karanfil. On simbolizira krv radnika palih u Chicagu, ali i općenito radničku pobunu i borbu za prava. Nekada je bio nezaobilazan dio prvomajskih proslava, a i danas se ponegdje dijeli građanima kao podsjetnik na historijski značaj ovog dana.
Tradicija koja polako blijedi, ali je bila važan dio nekadašnjih proslava, jest paljenje krijesova uoči Prvog svibnja. Okupljanja oko vatre noć prije praznika bila su prilika za druženje i iščekivanje slobodnog dana, a vatra je simbolizirala svjetlost i nadu u bolju budućnost za radnike. U nekim se manjim mjestima ovaj običaj još uvijek njeguje.
Danas je Praznik rada za mnoge prije svega slobodan dan, prilika za odmor, druženje s porodicom i prijateljima, često uz roštilj u prirodi ili na vlastitom vrtu. Neki spajaju praznik s vikendom za kraći izlet. Ipak, tradicija javnih okupljanja uz besplatan grah i dalje privlači velik broj ljudi, pokazujući da simbolika zajedništva i sjećanja na radničku borbu nije zaboravljena.