Kako temperature padaju, a grijanje se uključuje, mnogima lice postaje suše, zategnuto i osjetljivije nego inače. To je fenomen koji dermatolozi ponekad nazivaju „jesensko lice“.
Dermatolog dr. Derek Philips, portparol Britanske fondacije za kožu, objašnjava da sve zavisi od zaštitnog sloja kože, odnosno barijere koja štiti epiderm i zadržava vlagu.
„Uloga kožne barijere je da štiti unutrašnji sloj kože, sprečava ulazak virusa, bakterija i zagađenja, a zadržava vlagu unutra. Kada se barijera ošteti, voda izlazi van, a iritansi ulaze, pa koža postaje suha, crvena i upaljena“, kaže dr. pHILIPS.
Pad vlažnosti zraka i centralno grijanje dodatno isušuju kožu.
Nemojte sjediti preblizu radijatoru, savjetuje dr. Philips, i preporučuje ovlaživač zraka koji vraća vlagu u prostor.
Dug i vruć tuš također je problem, uklanja prirodne zaštitne masnoće s površine kože, čineći je crvenom, zategnutom i osjetljivom.
Sve što isušuje ili preopterećuje kožu može oslabiti njene prirodne odbrambene mehanizme:
jaki sapuni
prekomjerni piling
opekotine od sunca
previše aktivnih sastojaka poput retinola i kiselina
Na barijeru kože utječu i stres, starenje, genetika i određena zdravstvena stanja poput dijabetesa.
Kožna oboljenja dodatno pogoršavaju situaciju:
Dermatitis – iritirana, upaljena koža koja svrbi i boli, često zbog reakcije na sapune, mirise ili deterdžente
Ekcem (atopijski dermatitis) – hronično stanje koje dovodi do suhoće, svraba i pucanja kože
Rozacea – upalno stanje s crvenilom, vidljivim kapilarama i bubuljičastim osipom, najčešće na obrazima i nosu
Dr. Philips poredi kožnu barijeru s zidom od cigala, gdje ulja i masne kiseline djeluju kao „malter“ koji sve drži na okupu.
„Kada taj malter počne da se raspada, sve postaje nestabilno. Koža postaje gruba, peče nakon umivanja i lako pocrveni nakon nanošenja preparata. Vremenom, to blago, konstantno zapaljenje čini da koža izgleda umorno, neujednačeno i sklono bubuljicama ili ponovnim epizodama ekcema i rozacee.“