U glavnom gradu Bosne i Hercegovine kao i u drugim gradovima na području centralne Bosne pogrošan je kvalitet zraka. Prema mjerenjima u 7.00 sati indeks kvaliteta zraka na području Ilijaša iznosio je 194 i zrak je nezdrav za stanovništvo.
Zrak nezdrav za stanovništvo
Na području Zenice i Visokog indeks kvaliteta zraka iznosio je 170, u Sarajevu 166, Kaknju 160, Tešnju 157 i Živinicama 155. I u svim navedenim gradovima zrak je nezdrav.
U takvim uvjetima kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti. Povećana je vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva. Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
U većini ostalih mjesta u BiH, u kojima su instalirane mjerne stanice, kvalitet zraka nezdrav je za osjetljive grupe stanovništva ili je umjereno zagađen, navedeno je na web stranici nevladine organizacije Ekoakcija.
Kvalitet zraka je jedino dobar na Ivan-sedlu, gdje je indeks kvaliteta zraka u 7.00 sati iznosio 42.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica. Dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.
Sagorijevanje fosilnih goriva
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.). Sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka. Potom, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.
Njihov je promjer otprilike 3 posto promjera dlake kose, a kad njihova koncentracija poraste više od dopuštenih 25 μg/m3 u kalendarskoj godini i kad prodru duboko u pluća, prema upozorenju stručnjaka, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju.
