Naučnici su razvili revolucionarnu metodu koja omogućava testiranje drevnih ljudskih ostataka na hormone povezane s trudnoćom, što bi arheolozima moglo pomoći da otkriju da li je neka žena bila trudna ili je nedavno rodila u trenutku smrti.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Archaeological Science, istraživači su uspjeli detektovati ključne reproduktivne hormone estrogen, progesteron i testosteron u kostima i zubima skeleta starih i do 1000 godina, piše CNN.
„Pronašli smo hormonski arhiv u kostima i zubima“, izjavila je glavna autorica studije Aimée Barlow, arheologinja sa Univerziteta u Sheffieldu.
„Ovo je prvi put da su ovi hormoni pronađeni u zubima ili zubnom kamencu, i prvi put da je progesteron uspješno izmjeren u ljudskom koštanom tkivu“, dodala je.
Otkrivanje trudnoće u drevnim ostacima bilo je gotovo nemoguće jer se vjerovalo da proteinske molekule poput hormona ne mogu preživjeti u tvrdim tkivima.
Barlow i njen tim su odlučili testirati uzorke sa sedam ženskih i tri muška kostura, starih od prvog do 19. stoljeća, koristeći enzimski imunosorbentni test (ELISA), tehniku koja može precizno izmjeriti progesteron, ključni biomarker trudnoće.
Testovi su pokazali da su estrogen, progesteron i testosteron mjerljivi u kostima, ali i u dentinu, caklini i zubnom kamencu.
„Viok nivo progesterona i estrogena, uz manjak testosterona, ukazuju na trudnoću u trenutku smrti“, naveli su autori studije.
Prema Barlow, ova metoda bi u budućnosti mogla omogućiti naučnicima da otkriju u kojoj dobi je žena prvi put zatrudnjela, da li je imala pobačaj ili koliko je vremena prošlo između porođaja.
„Ovo je posebno dragocjeno za historijska razdoblja bez pisanih zapisa“, objasnila je.
Ipak, istaknula je da je potrebno još istraživanja i testiranja na živim osobama s poznatim medicinskim podacima kako bi se uspostavile referentne vrijednosti hormona u kostima.
„Revolucionarni nalazi“ koji mijenjaju arheologiju
Profesor forenzičkih nauka Nikolas Lemos s Univerziteta Queen Mary u Londonu, koji nije učestvovao u studiji, nazvao je istraživanje „pionirskim i svjetskim presedanom“.
No, upozorio je da je uzorak mali i da metoda zahtijeva dodatnu validaciju prije nego postane rutinska u arheološkim analizama.
Profesor endokrinologije Alexander Comninos s Imperial Collegea u Londonu dodao je da je ovo istraživanje „fascinantno“, jer omogućava da se kroz biologiju „zaviri u živote žena iz prošlosti i razumije kako su se reproduktivni obrasci mijenjali kroz stoljeća“.