Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Aner Žuljević komentirao je mogućnost da HDZ ponovo blokira procese u FBiH. Posebno se osvrnuo na implementaciju izbornih rezultata, nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona, te nakon odluka CIK-a vezano za izbor delegata u Dom naroda.
Žuljević kaže da i kad HDZ nije mogao blokirati, SDA se pobrinula da ih pogura da mogu.
"Kakve god odluke imamo, politika odnosa SDA-HDZ nas po prirodi odvede u blokade. Posljednje odluke OHR-a su, nažalost, nagradile one koji su blokirali život u FBiH zadnjih 8 godina.
Nedovršene stvari
Sadržaj tih odluka je pojačao diskriminacijske linije i vratio nas miljama unazad kada su u pitanju EU standardi. Neke dobre stvari su ostale nedovršene, jer nemaju sankcije, tako da nisu ni obavezujuće.
Popunjavanje Doma naroda kroz skupštine kantona je matematički definisalo diskriminatorne disproporcije. One se ne mogu opravdati niti jednim racionalnim obrazloženjem", kaže Žuljević za Raport.
Odluku CIK-a o popunjavanju Doma naroda nazvao je sponzorisanim cirkusom i epskom diskriminacijom. Ona, kako ističe Žuljević, nema uporište ni u u pravu ni u moralu, nego isključivo u političkom pragmatizmu i korupciji.
"Koristim priliku istaći kako jako uvažavam i prepoznajem ulogu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini kao bitnog institucionalnog mehanizma zašite pravnog poretka, osiguranja provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te promicanja demokratskih načela funkcionisanja naše države.
Ipak, dvije odluke koje je nametnuo u izbornoj noći, 2. oktobra tekuće godine, u značajnoj mjeri utječu na izborni proces. Dakle, utječu na aspekt posrednih izbora parlamentarnih tijela i rukovodećih kadrova na najvažnijim pozicijama u Federaciji BiH.
Diskriminacija nije otklonjena
U isto vrijeme sa žaljenjem moram konstatovati da odluke ne tretiraju izborni proces u entitetu RS. One ne omogućavaju jednak obim zaštite prava manje zastupljenih grupa u ovom dijelu države BiH kroz Vijeće naroda RS", stava je Žuljević.
On posebno problematičnom smatram činjenicu da nametnutim odlukama nije došlo do otklanjanja diskriminacije utvrđene presudama Evropskog suda za ljudska prava niti u minimalnoj mjeri.
"Nije mi jasno po kojem demokratskom načelu i u kojoj evropskoj demokratskoj državi postoji makar i približno slična praksa po kojoj se kao ključni parametar za učešće u vlasti na višoj razini uzima etnička zastupljenost i etnički identitet kandidata u određenim izbornim jedinicama", kaže Žuljević.
