Dio sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira(PIC), kojem su prisustvovali i predsjedavajući klubova poslanika u Predstavničkom domu PSBiH, završen je.
Sjednici su prisustvovali predstavnici svih stranačkih klubova u tom domu, izuzev SNSD-a i Srpskog kluba, koji osim jedne SNSD-ove zastupnice okuplja i dva poslanika iz njihovih partnerskih stranaka US i DEMOS.
Neki od šefova klubova već su iznijeli svoje utiske novinarima, a Raport nezvanično saznaje i detalje sa sastanka o kojima se nije javno govorilo.
Imao samo jedno pitanje
Osim članova PIC-a, sjednici su prisustvovali i direktor Ureda u Birou za evropska i euroazijska pitanja američkog State Departmenta Mark Fleming te otpravnik poslova u Ambasadi SAD u BiH John Ginkel.
Inače, na sjednici su se prvo obratili visoki predstavnik Christian Schmidt i njegov zamjenik Louis Crishock, koje je zanimalo da od parlamentaraca čuju stav u smislu obaveza BiH na evropskom putu, konkretno o Zakonu o sudu i Zakonu o VSTV-u, kao i glavnom pregovaraču BiH s EU, što su tačke koje danas nisu razmatrane na sjednici Vijeća ministara BiH, jer su ministri SNSD-a oborili kvorum.
Schmidt je naglasio da su na sastanak PIC-a bili pozvani svi, te da je odluka SNSD-a da ne prisustvuje pogrešna, jer su svi imali šansu da u ovom formatu iznesu svoje stavove.
Raport saznaje da se Fleming nakon izlaganja parlamentaraca koji su iznijeli svoje viđenje o najvažnijim pitanjima u BiH, uključujući i ona o evropskom putu naše zemlje, kratko obratio parlamentarcima i postavio im samo jedno pitanje.
Naime, želio je čuti njihov stav o rješenju pitanja državne imovine u BiH.
Ovo pitanje, oko kojeg u BiH nema saglasnosti , prije svega zbog stava političara iz entiteta RS koji neutemeljeno tvrde da je pitanje državne imovine riješeno Dejtonskim sporazumom i da pripada entitetima, što nije tačno, postavljeno od visokog zvaničnika State Departmenta moglo bi biti indikator interesa SAD-a u svjetlu realizacije projekta Južne gasne interkonekcije.
Posmatrajući ga i kroz tu prizmu, jasno je da bi Južna interkonekcija, prije svega zbog interesa SAD-a, mogla potaknuti rješavanje ovog pitanja, koje će se nametnuti i zbog toga što će dio trase budućeg gasovoda prolaziti preko državne imovine, kojom je trenutno u BiH zabranjeno raspolagati do donošenja državnog zakona o imovini.
Također, interes SAD-a za državnu imovinu s najvišeg nivoa ukazuje na značaj ovog pitanja za američku administraciju i poziva na ozbiljan pristup u narednom periodu ovoj temi u BiH, naročito onih aktera koji poštuju odluke Ustavnog suda BiH o tome da je titular državne imovine Bosna i Hercegovina, a ne entiteti, kako tvrde u RS, prije svega SNSD.
Kožul ublažavao situaciju
Skupu se , kako saznaje Raport obratila i predstavnica Delegacije EU u BiH, koja je konstatirala da BiH nazaduje u odnosu na druge zemlje na Balkanu koje su uradile konkretnije korake na EU putu. Istaknula je da BiH nije uspješno izvršila ranije obaveze, te da se reformska agenda mora posmatrati kao obavezujući dokument koji treba provoditi. Naglasila je potrebu usvajanja Zakona o sudu i Zakona o VSTV-u te pozvala sve aktere da bez razlike bili vlast ili opozicija da rade na tome.
Predstavnica Velike Britanije izrazila je žaljenje zbog zastoja na evropskom putu BiH, te je kazala da treba pokazati političko liderstvo kako bi se u 2026. godini napravili konkretni iskoraci prije općih izbora.
Svi prisutni šefovi klubova poslanika u Predstavničkom domu PSBiH, iskoristili su priliku da se obrate članovima PIC-a.
Opću ocjenu o neuspjehu BiH na evropskom putu, kako saznajemo, u svom izlaganju pokušao je ublažiti Predrag Kožul, šef Kluba poslanika HDZBiH, koji je kazao kako je ipak bilo pomaka, da je usvojen budžet te da su usvojeni neki reformski zakoni. Ovakav Kožulov stav je očekivan, jer je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto iz HDZBiH.